Otkrijte kobnu priču i sudbinu benediktanskog samostana u srcu budvanskog Starog grada

I dok se strasti oko sudskog procesa za dvostruko ubistvo još ne smiruju, a njeni vlasnici vode žestoki sudski spor kako bi zaštitili svoju imovinu, jedna od vrijednih kulturno - istorijskih spomenika - "Jadranska straža" u srcu Staroga grada, prepuštena je zloj sudbini, koja je prati gotovo deceniju i po.

Lijepa, jednospratna, kamena zgrada, čija južna strana predstavlja i bedeme Staroga grada ka plaži Brijegu od Budve, popularnoj Ričardovoj, naočigled brojnih stanovnika Starog grada i brojnih turista, preživljava svojevrsno propadanje.

 

Polomljene škure, odvaljene sa više prozora, terasa prekrivena otpadom, slika je današnje "Jadranske straže", koja je uoči krvavog pira, u ljeto 2007. bila pretvorena u elitni restoran i hotel.

 

A zastrašujuća priča o "Jadranskoj straži", koja je bukvalno sa sobom odnijela brojne živote, jer su njeni vlasnici, bukvalno kobno i na čudan način gubili živote, na najtragičniji način je ispisana u ljeto 2007. kada se u bašti ovog restorana dogodilo dvostruko ubistvo.

 

Ubijeni su Adalbert Šuto, ukrajinski državljanin i Vladimir Rakočević iz Crne Gore, dok su Željko i Vladimir Janković ranjeni. U ponovljenom suđenju su na po 17 godina zatvora osuđeni Dragan Zindović, Radojica Zeković, Aleksandar Zečević i Rajko Knežević.

 

Upravo krvavi obračun se dogodio, zbog, kako su mediji u više navrata pisali, nesloge tadašnjih vlasnika, ruskih državljana.

 

Nakon što su Ruske državljanke Olga Lopuhova i njena ćerka Svetlana Julijanovna, suvlasnice restorana i hotela „Jadranska straža“ u Starom gradu, ujedno i svjedokinje u sudskom procesu, prodale svoj dio prije pola godine izvjesnom Nikšićaninu, kao vlasnici vrijedne polovine i dalje se u katastarskoj evidenciji vode otac i sin Vladimir i Dimitri Kuznjecov, koji osporavaju tu prodaju.

 

Kuznjecov je još u julu 2007. podnio imovinsku tužbe protiv bivših partnerki u "Jadranskoj straži" Sudu u Kotoru, koji je naložio zabranu prometa njihovog dijela na objektu. Nakon punih šest godina razmatranja imovinskog spora Viši sud u Podgorici, donosi presudu u korist Kuznjecova, kojom se nalaže da mu Lopuhova i Uljanova isplate na ime potraživanja 138 hiljada eura.

 

Sudski spor se nastvalja, a "gorak ukus" Jadranske straže i dalje ostaje.

 

"Jadranska straža", kao neprocjenjivi spomenik kulture, benediktanski samostan, postaje privatno vlasništvo 1998. kada, tadašnji predsjednik Opštine Budve, mimo odobrenja Skupštine, donosi odluku da je proda. Za tadašnjih 480 hiljada maraka "Jadransku stražu" kupuje, kontroverzni Bato Buturović, poznatiji kao Bata Kan Kan, koji je prije godinu i po pronađen mrtav u sobi njegovog hotela "Park" u Novom sadu.

 

Buturović, nakon što mu nije dozvoljeno da realizuje svoje zamisli, jer je namjeravo da gradi marinu i ostale sadržaje, prodaje „Jadransku stražu“ žestokom momku Blagoti Baji Sekulić iz Podgorice. On na svoju ruku započinje adaptaciju "Jadranske straže", pa iako je u ugovoru o prodaji glasilo da se samo prodaje prizemlje i prvi sprat, započinje i rekonstrukciju podruma. Kripte u kojima su sahranjivani sveštenici u podrumu bivaju iskopane, što je izazvalao revolt katoličke crkve. "Jadranska straža" se pretvara u lokal, ali posao staje 2002. kada je ubijen Sekulić dok se svojim džipom vozio Mediteranskom ulicom u Budvi. Tada porodica Sekulića prodaje "Jadransku stražu" Rusima, koji završavaju opremanje i pretvaraju je u hotel i restoran, ali njihove međusobne razmirice dovode ponovo do krvavog pira.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti