Print this page

Novi stanovnik Jadrana – Rak „Malac˝ iz Atlantika

Lakonogi rak, smećkasti malac s deset nogu, najnoviji je stanovnik Jadrana, potvrdili su nam stručnjaci s Instituta za okeanografiju i ribarstvo koji su zabilježili novu vrstu koja inače živi u Tihom i Atlantskom okeanu.

 

Račić je nedavno nađen pokraj konavskog Molunta, a sada i kod Lastova.

˝Račića latinskog imena Percnon gibbesi neki stručnjaci ubrajaju u skupinu najinvazivnijih desetonožnih rakova koji su do sada kao nezavičajne vrste dospjele u Sredozemlje. Može narasti do 3,7 centimetara, a živi na malim dubinama do dva metra, često pod kamenjem ili u procjepima. Hrani se raznovrsnom hranom i biljnog i životinjskog podrijetla, a dobro podnosi akvarijske uslove.

Pretpostavlja se da je stigao u novu sredinu s morskim strujama, koje su donijele njegove larve, ili s brodom, najčešće u balastnim vodama˝, objasnio nam je prof. dr. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u Institutu, kojem su u prikupljanju informacija o račiću pomogli Teo Maksimović i Pero Ugarković.

Dulčić napominje da postoje velike šanse da nova vrsta u potpunosti uspostavi svoju populaciju u Jadranu, ali tek treba pratiti njegov uticaj na rakove koji su jadranski starosjedioci. Prema posljednjim podacima, u našem je moru zabilježeno 15 novih (nezavičajnih) vrsta deseteronožnih rakova, među kojima je i plavi rak Callinectes sapidus, koji se već dobro udomaćio i razmnožio.

˝Od 2010. do danas zabilježeno je novih 11 ribljih vrsta, što znači da je do sada u Jadranu zabilježena 451 vrsta riba iz 139 porodica. Došljakinje iz Crvenog mora, potencijalno invazivne, poput plavotočkaste trumpetače, tamne mramornice i srebrnkasto-prugaste napuhače, uspostavile su svoje populacije u Jadranu."

Ova posljednja može biti kobna za ljude ako se njeno meso konzumira jer sadrži jak otrov tetrodotoksin.

"S druge strane, plavi rak pokazao se vrlo kvalitetnim za jelo˝, rekao  je prof. Dulčić, navodeći kao najčešće razloge pojave novih vrsta u Jadranu klimatske promjene, koje utiču na hidrografska svojstva Jadrana, a time i na životne cikluse morskih organizama, brodski transport, naročito balastnim vodama, bijeg iz marikulture…

izvor: bokanews.me/slobodnadalmacija.hr 

 
 

PODIJELI