Paul Bradbury, koji vodi turističku web-stranicu Hvara, za The Guardian je rekao kako su nafta i plin samouboistvo hrvatskog turizma.

'Hrvati mjesečare na tom nepovratnom putu bez odgovarajuće kampanje za podizanje javne svijesti. Hvar je najsunčanije ostrvo u Evropi, ali se takođe oslanja na svoje netaknuto more', dodaje Bradbury.

Kritičari kažu da su koristi od nafte i plina umanjene zbog potencijalnih rizika za okoliš i turizam. Istraživanje će biti dopušteno oko šest milja (10 kilometara) od kopna i četiri milje (šest kilometara) od ostrva.

'To je u suprotnosti s 20 godina rada na turizmu i moglo bi ubiti cijeli brend Hrvatske', kazala je za The Guardian Tanja Gutenmorgen, članica Saveza za čisto Jadransko more (CASA), aktivističke skupine koja se protivi bušotinama u Jadranu te vlasnica turističkog biznisa.

'Ljudi dolaze zbog netaknute prirode. Niko se ne želi kupati u moru u kojem se vide naftne platforme, tankeri i cjevovod ili se nazire infrastruktura. Svi mi imamo vile i apartmane s pogledom na more koje nudimo turistima. To je poput stavljanja slona u maleni dućan pun filigrana. Mi ćemo se boriti do posljednjeg daha', kazala je Gutenmorgen.

Vjeran Piršić, lokalni odbornik na Krku i šef organizacije za zaštitu okoliša, Udruge Eko Kvarner, rekao je za  Guardian da se boji izlijevanja nafte što bi izazvalo veću katastrofu od one koja se dogodila u Meksičkom zaljevu 2010. Naime, on i CASA tvrde da bi struje u Jadranu u slučaju izlijevanja na istočnoj obali Jadrana naftu pogurale prema sjeveru, prema Veneciji što bi trajno oštetilo šljunčane plaže duž obale.

'To je pitanje ljudskog života, ali i privrede koje je zavisno od turizma i ribarstva', dodaje Piršić.

CASA, koja se zalaže za zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, kaže da bi vađenjem nafte Hrvatska mogla zaraditi samo 400 miliona dolara što je puno manje od prihoda koje ostvaruje turistički sektor. Ali ovu tvrdnju pobija Agencija za ugljikovodike koja procjenjuju da bi prihodi od nafte i plina bili milijardu dolara godišnje.

Barbara Dorić, predsjednica Uprave hrvatske Agencije za ugljikovodike, izjavila je za The Guardian da je turizam u Hrvatskoj koegzistirao sa sektorima nafte i plina 40 godina te da je Italija imala više od 140 plinskih i naftnih platformi u svojim vodama Jadrana. Dodala je da su standardi zaštite okoliša morali zadovoljiti stroge smjernice EU-a.

'Mi smo insistirali na strogim kriterijima za očuvanje okoliša. Turizam je najvažnija djelatnost u našoj zemlji koja se ne može i neće ugroziti ovim projektom', izjavila je Dorić.

Unatoč tome, Milanović, kojem predstoji izborna bitka u ovoj godini, najavio je prošle nedjelje referendum na ovu temu.

Luka Orešković, mladi ekonomista s Harvarda i zagrebački politički analitičar, rekao je kako Milanović u tome vidi brzu korist od populističkih mjera, naročito od onog dijela biračkog tijela koje se oslanja na turizam. No ako bude referenduma, to bi mogao biti kraj s obzirom na to da je raspoloženje javnosti vrlo negativno po pitanju ove teme.