Hidrogliseri na Jadranu

Oni koji su rođeni početkom osamdesetih se još mogu sjetiti atlasovih hidroglisera kako klize ka budvanskoj luci u večernjim časovima. Onomad su bili česta pojava na našim morima. Pojavili su se naglo krajem šezdesetih.

 

 Sve je počelo s VIHOROM koga je Jadrolinija kupila za vezu iz Rijeke s Kvarnerskim ostrvima. Brod nije bio rentabilan pa je brzo prodan. A sledeći je bio brod DELFIN je bio u vlasništvu Slavnika Koper i bio je iznajmljen Jadroliniji. A 1966 gradnjom Splitskog aerodroma počinje ekspanzija hidrogliserske flote.

Prva stižu KRILA SPLITA, a nedugo za njim još dva broda KRILA JADRANA i KRILA BUDVE. To je prva generacija koja se raspoznaje po dodatnim krilcima na rubu gornjeg dijela trupa, a na kojima je u tim ranim danima bilo ispisano ime broda.

1968 dolaze četiri broda KRILA DUBROVNIKA, KRILA ZADRA. KRILA DALMACIJE i KRILA ISTRE. To su brodovi druge generacije i svi prve i druge generacije su građeni u Fedosiji.

vihor_brod_jadrolinija_rijeka_fluminensia.png


1971 stiže poslijednji kupljen od aerodroma Split KRILA KOSTRENE i on ima male dimljake što ga čini trećom generacijom kojoj pripadaju svi kasniji brodovi ovog tipa.

Ovi brodovi iako su kupljeni za prijevoz avio putnika između Kaštela (aerodroma) i Splita u tu svrhu jako rijetko se koriste. Najviše se koriste za prijevoz turista za otoke i šoping ture između Hrvatskih i talijanskih luka. Plove iznajmljeni od agencije Inex, Kasnije prelaze u najam agencije Globtour.

 

1978 JTP skupa sa turisthotelom Zadar kupuje dva nova kojima daje imena ŽMAN i ŽVERINAC. Negdje u to vrijeme sva pobrojana krila (osim KRILA JADRANA) kupuje Dubrovački Atlas i mjenja im se matična luka iz Splita u Dubrovnik - Plove na jednodnevnim izletima iz Istre u Veneciju (obično 4 broda) i na transferima gostiju iz Splita na srednja Dalmatinska ostrva (tri broda).

1982 Atlas kupuje još dva broda KRILA BRAČA i KRILA HVARA. Istovremeno u raspremu idu dva najstarija broda KRILA SPLITA i KRILA BUDVE. Vezani su u novoizgrađenoj Dubrovačkoj maini. Ali tu su samo jednu sezonu da bi već slijedeću bili vračeni u plovidbu.

1983 Kompas kupuje prva dva KRILA PORTOROŽA i KRILA BRIONA nove iz SSSR.
Ubrzo nakon toga kupuju još polovnih brodova iz Grčke, po nekim izvorima sedam, a po nekim samo pet. Uglavnom ime korištena za te brodove su KRILA PIRANA, KRILA SLOVENIJE, KRILA ŠIBENIKA; KRILA KORNATA, KRILA KVARNERA, KRILA PRIMORSKE sigurno a možda i KRILA KOPERA. Svima je matična luka Koper.

1985 i Kvarner expres kupuje svoje hidroglisere prvo KAMELIJU i MAGNOLIJU, a zatim MIRTU i MIMOZU. To su moderniji i nešto veći brodovi koji za pogon koriste štedljivije Njemačke motore umjesto rastrošnih Ruskih koji su bili u ranijim hidrogliserima.

Dolaze lošije godine za u eksploataciji skupe hidroglisere
Kompasu na Cresu za zimovanja strada KRILA KVARNERA zbog požara, rasprodaju pomalo brodove, kao i Atlas svoje građene u Fedosiji. Poslijednji od tih KRILA ZADRA je izrešetan 1991 u bezumnom pucanju u ratu u Hrvatskoj.

U Dubrovniku su osamdesetih i devedestih plovila dva manja hidroglisera za do dvadesetak ljudi isto Ruske proizvodnje. Povezivali su Gruž i Elafite. Zvali su se KRILA ELAFITA i KRILA LOKRUMA. Bio je i treći KRILA CAVTATA, ali kao izvor rezervnih djelova za prva dva.

 

Ukoliko neko ima starih fotografija uz neku priču koju bi podijelio neka piše na: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili na našu fb  ili instagram stranicu

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti