IV Međunarodno bijenala akta u galeriji „Marko Krstov Gregović“

Večeras u 20 časova u Spomen domu „Crvena komuna“, galerija „Marko Krstov Gregović“ (JU Muzeji i galerije Budve) biće upriličena ceremonija dodjele nagrada i otvaranje izložbe radova sa IV Međunarodnog bijenala akta „Marko Krstov Gregović“. Nakon velikog odziva umjetnika širom svijeta i selekcije između 600 pristiglih prijava, izabrano je 130 radova koji će biti izloženi do 28. septembra. Selektor i autor izložbe je mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar.


Stručni žiri je među selektovanim radovima izabrao djela umjetnika koji će dobiti nagradu za skulpturu, sliku, crtež, fotografiju ili grafiku. Takođe, biće dodijeljene pohvale i nagrade u vidu samostalnih izložbi u galeriji „Marko Krstov Gregović“. Stručni žiri ovogodišnjeg bijenala činili su: dr Pietro Marangoni, sociolog, novinar i galerista (Italija); dr Milija Belić, filozof i multimedijalni umjetnik (Francuska); doc. art Slobodan Tomić, akademski grafičar (Hrvatska); Miroslav Masin, akademski slikar (Makedonija); Stojan Đurić, akademski slikar (Srbija); mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar (Crna Gora); mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti (Crna Gora), predsjednica žirija.


U nastavku donosimo tekst koji je za katolog napisao jedan od članova žirija, Pietro Marangoni: „Kada se rodi dijete, na svijetu se osjeća energija čudesnog i iznenađujućeg. To je pojava nečeg novog i božanskog. Suština ljepote. I ta magija je napravila da to stvorenje bude nago. Nagost oduvijek „krade” ljudski duh. Čovjek, bilo da je muško ili žensko, teži nagosti kao što teži i beskonačnosti. Skoro kao droga duše koja se približava čistoći, svetom, a tako i istini: apsolutnoj ljepoti. Naravno da je ljepota subjektivan koncept, ali potraga za ljepotom je konačni smisao života. Svih nas. Ljepota je sinonim za život, za mladost, ljubav, radost, budućnost. Čovjek teži da sačuva ljepotu u vječnosti, i to potvrđuju brojna svjedočanstva iz paleolita kakva su Venera iz Vilendorfa, kao i predivna, moderna Venera iz Dolni Vestonice, i one su opipljiv dokaz ove tvrdnje. U svim civilizacijama, na svim geografskim širinama, na svim kontinentima, kroz sve vjekove, i u svim religijama, nagost predstavlja tabu, jednu od velikih „misterija” našeg života: nešto što ima, takoreći, magičnu dimenziju. Uvijek. Zato što predstavlja težnju ka besmrtnosti. U njoj je zapravo potreba za svetim, koja postoji u svima nama. Čovjek se uvijek suočavao sa nagošću. Dakle sa ljepotom. Uvijek je idealizovao. Šta možemo reći o savršenstvu djela kakva su Milojska Venera, Polikletov Efeb ili Mikelanđelov David? A potom i slikovite predstave koje govore o putu razvoja kulture čovječanstva. Svako ima svoju predstavu ljepote i svako ima svoj idealni akt. U ovom našem društvu, u kom su ideologije izgubile harizmu, u kom je spoljna ljepota zamijenjena za „specijalni efekat”, u kom je nagost banalizovana do mjere pornografije, imati hrabrosti da se organizuje Internacionalno bijenale akta u Petrovcu u galeriji koja nosi ime umjetnika vizionara kakav je bio Marko Gregović, predstavlja kulturni doživljaj posebne važnosti. Njegovati ljepotu kroz umjetnost, njegovati pristup koji će ponovo otkriti magiju života, imati tendenciju ka budućnosti satkanoj od radosti kojoj svi moramo težiti da bi pobijedili banalnost, konformizam, neznanje, jedini je put kojim možemo ići da bismo se spasili od varvarizma. Živjela nagost, živjela ljepota!”
Na otvaranju izložbe obratiće se potpredsjednik Opštine Budva, gospodin Vladimir Bulatović i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve. U muzičkom dijelu programa nastupiće džez kvartet Qart.
IV Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ je organizovano nakon pauze od 10 godina i da je veliki odziv umjetnika podjetio na značaj ove manifestacije čiji ćemo duh nastojati da održimo u narednim godinama.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja