– Trenutno smo prisutni u Meksiku, gdje obavljamo izlov, a u San Diegu imamo fabriku gdje obrađujemo i pripremano krastavce koji uglavnom završavaju u najelitnijim restoranima i hotelima u Aziji, prije svega Kini, Japanu i Tajlandu.

Takođe, izvozimo ih iz Turske i Indonezije, a na dobrom smo putu da taj biznis s morskim krastavcima proširimo i na Kolumbiju, te više zemalja srednje Amerike. Posjedujemo bogato znanje, iskustvo i kompletan know-how.

Kako niko ne zna u čijem se resoru vade potrebne dozvole – da li je to ministarstvo poljuprivrede i ribarstva ili u ministarstvu zaštite životne sredine, tako je ova ideja stavljena na čekanje.

– Ja sam spreman pričekati. No, i dalje ću raditi na tome da u taj biznis uključim Crnu Goru i Albaniju, pored Hrvatske. Kako sada stoje stvari, najprije ću krenuti s izlovom u Albaniji gdje nema nikakvih prepreka. Želim biti jasan, nemam interesa stvarati probleme i pometnju, ugrožavati tu morsku vrstu. Ako se upustim u te poslove, želim da su svi zadovoljni i svi profitabilni, a izlov prirodan i kontrolisan, te da može biti dugotrajan – izjavio je Peter Chen.

– Poznato mi je da je jedan dio zemalja te morske životinje stavio na listu zaštićenih vrsta pa nije moguć njihov izlov. Mnoge su to učinile po inerciji iako nije postojala opasnost da budu ugrožene izlovom. Pogotovo što su morski krastavci na zapadu nejestivi.

Ali, istražio sam tu problematiku i odgovorno tvrdim da ih kontrolisani izlov, uz utvrđivanje vrlo preciznih godišnjih kvota, ne ugrožava. Zbog toga ne vidim pravog razloga da svoj biznis ne proširim i na vaš Jadran – kaže Chen. Ako do toga dođe, za početak bi angažovao četiri ribarska broda s posadama i roniocima koji bi brali krastavce. Na kopnu bi, kako kaže, izgradio omanji pogon s 15-ak radnika koji bi odradili prvu fazu prerade, dakle, očistili ih i termički obradili, i spakovali u kontejnere za izvoz.

– Prije nego dođu na sto moraju se još nekoliko puta obrađivati po samo meni znanim receptima. Ako dođe do posla, računam da bismo godišnje, želimo li rentabilno poslovati, morali izvesti najmanje stotinu tona – kaže Peter Chen. Inače, ova delicija, koja se servira uz druga jela, dostiže cijenu po jednoj porciji od gotovo sto dolara. Često se koristi u varivima i supama u kojima ukus njihovom inače poprilično bezličnom mesu daju aromatično bilje i začini.

Izvor: slobodnadalmacija.hr i radiodux.me

Takođe pročitajte: Kako duplirati prihode od ribarstva