Print this page

Promovisan jedanaesti broj časopisa „Krug mladih“ i održan okrugli sto na temu „ Zelena gradska površina, šta to bješe“?

U Narodnoj biblioteci Budve je promovisan 11. broj časopisa „Krug mladih“ i stim u vezi održan okrugli sto „Zelena gradska površina, šta to bješe?“ na kom su o nedostatku zelenih površina u Budvi, posledicama nagle i neplanske urbanizacije i mogućnostima da se postojeće stanje promijeni govorile arhitekte Ivana Babić, Višnja Marković i direktorica PPU „Vini Pu“ Marina Jovanović. Svoje mišljenje o ovoj temi iznijeli su članovi redakcije časopisa Kruga mladih kao i gosti promocije.


Ovim događajem Narodna biblioteka Budve, počela je program povodom proslave Dana opštine Budva, u saradnji sa NVO Sedma sila mladih.


„Tema jedanaestog broja časopisa Krug mladih je nedostatak zelenih površina u Budvi, igrališta, parkova i prostora za druženje i rekreaciju, sa ciljem da javnosti skrenemo pažnju na je krajnje vrijeme da se ovim problemom neko ozbiljnije pozabavi“, kazala je urednica časopisa Zorica Radenović, dodajući da su se za ovu temu odlučili nakon sprovedene ankete koja je pokazala da mladi Budve smatraju da su im zelene površine uskraćene.
Učesnice okruglog stola su se složile da je zelenih površina u Budvi sve manje, te da je potrebno pod hitno reagovati. One su naglasile da je za to potrebna razvijena građanska svijest i aktivizam kojim će građani pokazati da žele grad uređenih parkova, igrališta i prostora za druženje i rekreaciju, a ne grad betona u koji se metropola crnogorskog turizma sve ubrzanije pretvara.


Višnja Marković arhitekta iz Budve, kazala je da su građani Budve prvenstveno orijentisani ka turizmu, što je normalno, obzirom da je Budva primorski grad, ali da osim što se trudimo da turistima ponudimo nove i zanimljive sadržaje, treba da razmišljamo i o tome da možemo da koristimo slobodne površne u gradu. Marković je naglasila da problem Budve nije samo u zelenim površinama, već je tu i problem šetališta, parkinga na kojima se djeca igraju ukoliko su slobodna, trotoara koji su nerijetko zauzeti, gradskog Trga koji je takođe u lošem stanju... Ona je dodala da su u pitanju važne stvari na koje građani mogu da utiču, da zato nijesu potrebne velike investicije, već nešto što se može redovnim održavanjem grada rješavati.
Marković je istakla da je veoma važan i urbani mobilijar; kontejneri, kante za smeće, klupe, rasvjeta, te da su sve to sadržaji koji nam omogućavaju da imamo kvalitetniji i bolji život.
U svom izlaganju arhitekta Ivana Bavić je naglasila da pored političara, ekonomista i stručnjaka za arhitkturu i urbanizam, građani mogu da odlučuju kako će njihov grad izgledati. Ona je pojasnila da to mogu da čine djelovanjem u organizacijama civilnog društva, kao i učešćem na javnim raspravama i građanskim inicijativama.
Ona je istakla da se građani Budve zbog nagle urbanizacije i ekspanzije gradnje nijesu uklučili i izjasnili iako je trebalo da to učine, ali i da su mnogi na javnim raspravama tražili veće koeficijente izgrađenosti i veće etaže, ne razmišljajući da će se djeca Budve igrati na trotoarima i jednosmjernim ulicama.
Babić je istakla da ipak nije kasno da se neke stvari poprave, ali da je za to potrebna građanska inicijativa koja će ukazati na stvarne potrebe stanovništa.
Marina Jovanović direktorica PPU „Vini Pu“ je kazala da je stanje u Budvi alarmantno kada su zelene površine u pitanju, te da ovaj problem posmatra prvenstveno kao roditelj ali i kao neko ko rukovodi predškolskom ustanovom, koja vodi računa da djeca svakodnevno borave na otvorenom. Jovanović smatra da su zelene površine važne za društveni život, te da su građani Budve u tom smislu ozbiljno uskraćeni.
Višnja Marković je naglasila da problem zelenih površina u Budvi zahtijeva sistemsko rješenje:
Naša šansa je u tome da vršimo pritisak, da idemo na javne rasprave, pa pišemo dopise, da se žalimo, da pratimo to što planiraju za nas na državnom nivo.
„A na lokanom nivou, potrebna nam je instant terapija; kante za smeće, autobuska stajališta, slobodni trotoari, potrebno je da uređujemo postojeće zelene površine, prostore za sport i rekreaciju na otvorenom, da uredimo dječja igrališta u školama, da kao lokalna zajednica nađemo način da stimulišemo investitore da bi oni na svojim parcelama to isto radili“, kazala je Marković.
Svoje mišljenje o ovoj temi iznijeli su mladi Budve i članovi redakcije „Krug mladih“.


Mirjana Kasalica je kazala da sumnja da smo svjesni šta radimo, te da zato ne krivi samo određene pojedince koji nam uskraćuju zelene površine već i sve one koji prećutkuju i ne žele da se izjasne po tom pitanju.
„Prije desetak godina došavši u Petrovac moja porodica i ja smo pronašli mir i ljepotu. Sjećam se da se miris četinara miješao sa mirisom mora. Danas je zbog izgradnje visokospratnica i hotelskih kompleksa zaklonjeno sunce, nebo i pogled na more. Mladi su nedovoljno motivisani, boje se da se izjasne. A da li nezapočeta borba može biti izgubljena?“, pitala je Kasalica.
Jovana Jagetić je svom u izlaganju kazala: „Naš gradić polako gubi svoju primorsku čar. U drugim primorskim zemljama se poštuju pravila da se pored mora ne smiju graditi višespratnice. Naročito ako je teritorija podložna zemljotresima. Iako imamo dovoljno intelektualaca, očigledno se njihov glas i glas mladih uopšte ne čuje. Ne treba samo klimati glavom na sve što nam nameću. Ipak smo mi stanovnici Budve i imamo pravo da kažemo šta nam ne odgovara. Sigurna sam da zajedničkim snagama možemo mnogo toga učiniti da naša Budva bude zelenija“.


Miloš Boreta se osvrnuo na to da bi bilo van pameti da kraljica Mediterana, danas nema tržne centre, hotele i zgrade, ali ne i kule.
„Nekadašnje budvanske višespratnice odavno su postale minijaturne u odnosu na njih. A tek mi!? Ne vidimo se, taman kao što se i ne čujemo povodom toga. Rastužuje me što samo rijetki prozbore o problemu koji se tiče svih. Neki zbog straha, neki iz neznanja, a većina što ima ogromnu korist. Daleko od toga da smatram da ne treba da se razvijamo, ali moramo imati na umu i teško bolesnu sugrađanku - Prirodu - kojoj treba da pomognemo dok ne bude prekasno.


Tea Babić je istakla da je Budva danas poznata po stambenim objektima i nedostatku zelenih površina kojih je nekada bilo. Ona je uporedila Budvu i Cetinje, koje je takođe izgrađeno, ali koje i dalje ima predivne parkove i zelene površine. „Po mom misljenju turizam treba razvijati, ali moramo misliti i o okoloni koja je takođe bitna za sve nas ali i za generacije koje dolaze“, kazala je Babić.
Časopis „Krug mladih“ izdaje NVO „Sedma sila mladih“ koja u saradnji sa Narodnom bibliotekom Budve organizuje radionice novinarskog i kreativnog pisanja. Jedanaesti broj časopisa podržan je od strane Ministarstva sporta Crne Gore, Opštine Budva, Turističke organizacije Budve i drugih javnih preduzeća i firmi.

PODIJELI