Antičko blago Budve završilo van Crne Gore

U Modernoj galeriji (JU Muzeji i galerije Budve) u Starom gradu, otvoren je Međunarodni multidisciplinarni naučni simpozijum “Antička Budva” i prateća dokumentarna izložba “Prvo otkriće antičkih nekropola u Budvi”, koji JU Muzeji i galerije organizuje povodom dva značajna jubileja – 80 godina od otkrića antičkih nekropola i 15 godina od osnivanja Muzeja grada Budve. Simpozijum i izložbu je otvorio gospodin Aleksandar Bogdanović, ministar kulture Crne Gore, a na otvaranju su se obratiti i akademik Aleksandar Čilikov ispred Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, gospodin Dragan Krapović, predsjednik Opštine Budva i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, dok je u muzičkom djelu programa učestvovo kvintet flauta iz Budve, pod vođstvom prof. Ane Brajak.

DMr Lucija Đurašković je u svom obraćanju istakla: “Poslije silnih kiša i nepogoda, nebo iznad Budve je danas pokazalo da je na strani prave kulture. Kultura jednog grada, između ostalog, meže se vrednovati imajući u vidu odnos koji taj grad i njegovi stanovnici imaju prema njegovanju kulturne tradicije. Stoga mi je posebna čast što smo kao jedna od ključnih instiucija kulture grada Budve u prilici da obilježimo osam decenija od otkrića budvanskih antičkih nekropola i skromnih petnaest od osnivanja Muzeja grada Budve, kada smo joj vratili njeno izvorno biće i probudili usnulu dušu. Upravo se preko otkrića helenističke i rimske nekropole i otvaranjem Muzeja pred nama se otvorio hirizont viševjekovnog kulturnog naslijeđa na kojem počiva autentičnost budvanske kulturne tradicije, tako da se dana neposredno možemo suočiti sa kulturnim izvorom prema kojem Budva spada, ne samo u najstarije po postanku, već i najznačajnije antičke centre Mediterana.


Gospodin Dragan Krapović, predsjednik opštine Budva, je u svom obraćanju posebno istakao značaj obrazovanja o antičkom naseđu Budve, koji ovaj simpozijum podstiče: “Naslijeđe je spona koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnosti. Da bi smo razumijeli današnji svijet, moramo prvo proučiti korene civilizacija, i biti svjesni istorije. Zato je kulturno naslijeđe koje mi ovdje imamo dragocijeno. Siguran sam da vi svi dijelite ovo mišljenje. Budva, stara mnogo vijekova, tako je bogata naslijeđem. Ne smijemo štedeti naše napore da ga sačuvamo i zaštitimo. Naše naslijeđe je blago koje ima istorijsku i kulturnu, ali takođe i ekonomsku vrijednost. Vrijednost koja nije dovoljno potencirana, niti valorizovana. Upravo stoga simpozijumi kao što je ovaj za nas imaju izuzetan značaj. Očuvanje naslijeđa nije jednostavan zadatak. Ponekad naslijeđe nestaje pod uticajem prirode, ali je uglavnom čovijek taj koji ima nemarni odnos prema naslijeđu. A nemaran odnos prema naslijeđu je put u devastaciju. Zato bih danas istakao nekoliko stvari. Mi nismo dovoljno integrisali antičko naslijeđe Budve u naš turistički sistem. To je oblast koju moramo poboljšati. Ali ja bih danas skrenuo pažnju na jednu drugu vrlo važnu stvar - na edukaciju. Da bi smo cijenili naslijeđe mi ga prvo moramo razumijeti i o njemu učiti. Ne smijemo dozvoliti da svi mi, stari i mladi, svaki dan prolazimo pored našeg naslijeđa ali ne zastanemo i ne zapitamo se šta možemo o njemu još da naučimo. Saznanja o antičkom naslijeđu Budve mogu i moraju biti mnogo bolje uključena u naše obrazovanje, formalno ili neformalno. Mi se kao društvo moramo ozbiljnije posvjetiti ovom procesu i naći način da stručna saznanja budu prenijeta široj javnosti. Sve ono što mi, građani Budve, naučimo o antičkom naslijeđu pružiće priliku i budućim generacijama da uče o njemu. Učeći o naslijeđu mi ga zapravo čuvamo. I pokazujemo da volimo svoj grad. Ako mi, građani Budve, znamo šta je antičko naslijeđe našeg grada bićemo u stanju da zainteresujemo i naše goste da više saznaju o njemu. Uključićemo ga bolje u ponudu našeg grada. Poštovani učesnici simpozijuma, pozivam vas da potražite inovativne načine na koje vaše znanje može biti prenijeto širim drušvenim krugovima. A mi ćemo vas u tome podržati!”


Otvarajući simpozijum ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakao je da iako o antičkoj prošlosti Budve ne svjedoče neki monumentalni spomenici kulture, život ovog prostora u tom periodu otkriva nam se u obilju nalazišta i artefakata koji svjedoče o običajima i navikama običnih ljudi, što kao dio privatne istorije ovog prostora osvjetljava one zone ljudske egzistencije prema kojoj hroničari nisu pokazivali posebnu zainteresovanost. Govoreći o činjenici da većina pronađenih predmeta danas nije na teritorije grada Budve, te da je to nešto što treba da opomene, u dijelu kako se moramo starati o sudbini pronađenih antikviteta, ministar je dodao: ”Možemo samo zamisliti sa kakvim bi zbirkama antičkih predmeta Budva danas raspolagala i šta bi se sve moglo ponuditi na uvid svijetu da je bar polovina tada pronađenog ostala u Budvi, a nije ostalo ništa, jer je veći dio završio u muzeju Kneza Pavla Karađorđevića, a ostatak u privatnim posjedima. Ako se danas te greške ne mogu ispraviti, postoji ne mali spisak poslova koje je neophodno uraditi kako bi antičko nasljeđe ovog grada postalo njegovo markantnije obilježje, što grad čiji je kontinuitet urbane naseobine počeo prije gotovo dva i po milenijuma, ne samo da zaslužuje nego je i u obavezi da to nasljeđe podrobnije istraži, zaštiti i valorizuje. To mora biti jedan od prioriteta kulturnih strategija kako lokalne samouprave tako i države”.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja