Svjetski naučnici dokazali: Gojazniji u selu nego u gradu na globalnom nivou

Da se gojaznost brže povećava u ruralnim nego u urbanim oblastima svijeta, povrđuje naučni rad, objavljen u jednom od najprestižnijih svjetskih naučnih časopisa „Nature“, a koji između ostalih autora potpisuju prof. dr Duško Bjelica i prof. dr Stevo Popović, dva crnogorska naučnika sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore.

Naučni rad pod naslovom „Porast indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima glavni je pokretač globalne epidemije gojaznosti kod odraslih“ ili u originalu „Rising rural body-mass index is the main driver of the global obesity epidemic in adults“, predstavlja novu studiju o globalnim trendovima indeksa tjelesne mase (BMI – Body mass index), grupe naučnika okupljenih oko Imperijal koledža iz Londona.


Ovo istraživanje, koje je opravdano našlo svoje mjesto u svjetskom časopisu sa 41.58 impakt faktorom, analiziralo je podatImageke o visini i težini više od 112 miliona odraslih osoba u urbanim i ruralnim područjima u preko 200 zemalja i teritorija, za period od 1985. do 2017. godine.

„Poznato je da se visina i težina mogu koristiti za izračunavanje indeksa tjelesne mase (BMI), međunarodno priznate skale koja nam govori da li pojedinac ima adekvatnu težinu za svoju visinu“, ističe prof. dr Duško Bjelica.

Studija, koja uključuje mrežu od više od 1000 istraživača širom svijeta, pokazala je da je, od 1985. do 2017. godine, indeks tjelesne mase porastao u prosjeku za 2,0 kg/m2 kod žena i 2,2 kg/m2 kod muškaraca na globalnom nivou, što je ekvivalentno tome da je svaka osoba teža za oko šest kilograma.

„Više od polovine globalnog porasta u periodu od 33 godine predstavlja rezultat povećanja indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima“, naglašava prof. dr Stevo Popović.

On dodaje da su u nekim zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, ruralna područja bila odgovorna za više od 80% povećanja.

Kad je riječ konkretno o ruralnim područjima, istraživački tim je otkrio da se, od 1985. godine, prosječni indeks tjelesne mase povećao za 2,1 kg/m2 i kod žena i kod muškaraca, dok je u gradovima porast iznosio 1,3 kg/m2 kod žena i 1,6 kg/m2 kod muškaraca.Image

Ovi trendovi doveli su do zapanjujućih promjena u reljefu indeksa tjelesne mase tokom posljednje tri decenije.

U 1985. godini muškarci i žene u urbanim sredinama, u više od tri četvrtine zemalja, imali su veći indeks tjelesne mase nego njihovi ruralni sunarodnici.

Vremenom, jaz između urbanog i ruralnog indeksa tjelesne mase u mnogim od ovih zemalja se smanjio ili, čak, preokrenuo.

"Rezultati ove ogromne globalne studije poništavaju opšte prihvaćenu percepciju o životu u urbanoj sredini i stanovnicima urbane sredine kao glavnom uzroku globalnog porasta gojaznosti", objašnjava prof. dr Duško Bjelica. „To daje novi povod za razmišljanje i pristup ovom globalnom zdravstvenom problemu."

RAZLIKE IZMEĐU ZEMALJA VISOKOG, SREDNJEG I NISKOG DOHOTKA

„U našoj studiji“, ističe prof. Popović, „utvrđene su značajne razlike između zemalja visokog, srednjeg i niskog dohotka“.

U zemljama sa visokim dohotkom, studija je pokazala da je indeks tjelesne mase generalno veći u ruralnim oblastima od 1985. godine, posebno za žene.

Autori ove studije sugerišu da su ovi rezultati na globalnom nivou ishod nedostataka uslova života u ruralnim područjima: niži prihodi i obrazovanje, ograničena dostupnost, viša cijena zdrave hrane, manjak slobodnih i sportskih sadržaja.

“Diskusije o javnom zdravlju su imale tendenciju da se više fokusiraju na negativne aspekte života u gradovima”, kaže profesor Bjelica, „međutim, gradovi pružaju obilje mogućnosti za bolju ishranu, veću fizičku aktivnost i rekreaciju, kao i sveukupno poboljšano zdravlje, te rješavanje problema gojaznosti od sada moramo tražiti i u ruralnim područjima.”

U međuvremenu, u ruralnim oblastima, u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, primijećen je rast prihoda, zatim bolja infrastruktura, razvitak mehanizacije u poljoprivredi i povećanje upotrebe putničkih automobila, što je sve skupa dovelo do brojnih zdravstvenih koristi, ali i do manje potrošnje energije, kao i značajnijeg izdvajanja sredstava za hranu, koja je, često bila slabijeg kvaliteta, budući da nisu postojali dovoljno dobri propisi.

Svi ovi faktori doprinose bržem povećanju indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima.

„Kako zemlje postaju bogatije, izazov za ruralno stanovništvo mijenja se od: dovoljnog da se zadovolji potreba za glađu, do hrane koja je adekvatnog kvaliteta“, dodaje profesor Bjelica.

Profesor Bjelica dodaje da je glavni izuzetak od globalnog trenda bila podsaharska Afrika, gdje su žene u gradovima brže dobijale na težini. Odgovor leži, vjerovatno, u poslovima sa nižim nivoima potrošnje energije (kao što je kancelarijski posao), gdje je manja potrebe za fizičkim kućnim poslovima, te u kraćem putu od kuće do posla i većem pristupu prerađenim namirnicama.

Članak je dostupan na https://www.nature.com/articles/s41586-019-1171-x ili na naslovnici www.nature.com

 

foto: Jugoslav Belada

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja