Planski dokument za Galiju problematičan za Opštinu

Opština Budva insistiraće da se uradi fizibiliti studija Urbanistički projekat “ Bijeli rt – Galija”, jer u suprotnom neće dati zeleno svjetslo da se usvoji ovaj planski dokument, čiji je nacrt uradilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. To je stav opštinske Komisija za praćenje procesa planiranja prostora, koju je osnovao gradonačelnik Marko Bato Carević, a koja je na nedavno održanom sastnaku donijela zaključke koje će uputirt resornom ministarstvu.

Naime, u zaleđu dvije najtraktivnije plaže na području Svetog Stefana - Galije i Crvene glavice, na zemljišnom kompleksu od gotovo 56 hiljada kvadrata planirano je luksuzno turističko naselje, koje bi objedinjavalo hotel i 35 vila. To je predviđeno planskim dokumentom, čiju je izradu naručila Vlada, a obradilo Ministarstvo održivog razvoja na zahtjev investitora, podgoričke kompanije Bay View Investments.


Firma koja je vlansik atraktivnog zemljišnog kompleksa, kako piše u Centralnom registru privrednih subjekata, osnovala je kompanija „ New Europe property finance II B.V. čije je sjedište u holandskom gradu Roterdam. Izvršni direktor je Andreas Santis, a ovlašćeni zastupnici Vilsa Lika i Michael Bertram.


Riječ je , kako se navodi u planskom dokumentu, o neizgrađenom i infrastrukturno neopremljenom prostoru, koji se nalazi neposredno uz morsku obalu, ispod magistranog pravca Kotor-Bar i obuhvata zonu od nivoa mora do oko 50 metara nadomarske visine.
Opštinska komisija koju čine menadžer Opštine Milo Božović, Mihajlo Kapisoda, šef pravne službe u Službi menadžera Opštine Budva,Stevo Davidović, sekretar Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj,Ana Samardžić, glavni gradski arhitekta Opštine Budva i
Danijela Marotić, rukovodilac sektora za urbanizam u Sekretarijatu za urbanizam i održivi razvoj, smatra da je predloženo rešenje kompletne infrastrukture problematično jer nije poznata ekonomska opravdanost za Opštinu Budva koja treba da izgradi potrebnu infrastrukturu.


Bay View Investments je u incijativi ddostvaljenoj Vladi iznio da je zaintereosvan da na atraktivnoj lokaciji gradi ekskluzivni turistički kompleks sa oko 40.000 kvadrata bruto građevinske površine, koji bi, osim sadržaja na kopnenom dijelu kao što su kondo hoteli, vile, apartmani i prateći sadržaji, imao i sadržaje u zoni morskog akvatorijuma, odnosno određene atraktivne ugostiteljske sadržaje u zoni morskog dobra i marinu.
Međuitim,analizom Masterplana, u skladu sa analizom prirodnih uslova, karakteristika terena, analizom kontaktnih zona i primjenom smjernica Prostornog pšlana posebne namjene za obalno područje , ocijenjeno je da se ne mogu u potpunosti stvoriti planski uslovi za prezentovane sadržaje, te je ponuđeno plansko rješenje koje je u skladu sa željenom namjenom (turizam - hotel i vile), ali uz korigovane kapacitete - planirana bruto građevinska površina je oko 30.000 kvadrata.
Planski su tretirane dvije urbanističke parcele na kojjima je planiran turistički kompleks visokog standarda – minimum 4 zvjezdicae .


Na prvoj urbanističkoj parceli čija je površina 25.197 kvadrata,planiran je hotel spratnosti prizemlje do maksimalne pet nadzemnih etaža. Hotel će zauzimati 7.560 kvadrata od ukupne parcele, a imaće 16 huljada kvadrata bruto građevinske površine. Javni sadržaji su u prve dvije etaže, a smještajne jedinice - apartmani i soba na ostalim etažama.
Na drugoj urbanitičkoj parceli, čija je površina 30.617 kvadrata planirana je gradnja 35 vila čija će ukupna bruto građevinska površina biti nešto veća od 10 hiljada kvadrata, ostatak prstora je zelenilo. Ukupan broj ležaja u vilama je 97 , a garantovano je 80 kvadrata zelenila po ležaju. Ukupan bvroj ležaja u hotelu i vilama je 297, maksimalno 317, što je 57 ležaja po hektaru.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti