Brojna ekološka i međudržavna pitanja oko najavljene eksplatacije nafte iz našeg mora

Ekološka i međudržavna pitanja oko najavljene eksplatacije nafte iz našeg mora

Najavljena istraživanja nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru, već su uzbrukala duhove kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori. I dok sa jedne strane, to otvara neriješeno pitanje granice između dvije države - Prevlaku, sa druge strane, mnogo su ozbiljnije posljedice koje bi izazvala seizmološka istraživanja za biosvijet u moru.

Naime, kako prenose hrvatski portali, sezimološka istraživanja Jadrana, koja će se sprovoditi kako bi se pronašli nafta i plin, mogla bi ozbiljno ugroziti život u jadranskom podmorju.

Snimanje podmorja, koje će se od iduće godine sprovoditi u svrhu pronalaska nalazišta nafte i plina, obavljati će se uz upotrebu zvučnih topova. Buka koju stvaraju ugrožava staništa, ali može dovesti i do fizičkog ozljeđivanja delfina i drugih morskih sisara, upozoravaMeđunarodna agencija za istraživanje okeana i mora.

Seizmička istraživanja će se odvijati na području od 35.000 kvadratnih kilometara, odnosno cijelom hrvatskom dijelu Jadrana, a očekuje se da će snimanje biti završeno do kraja prvoga tromjesečja iduće godine.

Ocean Care upozorava na veliku opasnost koju po život u moru, posebno kada je riječ o delfinima i drugim morskim sisavcima, zbog upotrebe zvučnih topova prilikom čega se svakih 10 sekundi prema dnu 'ispaljuju' zvučni talasi snage 240 decibela.

Međutim, duhove je, mnogo više u hrvatskoj, nego u našoj javnosti, podigla najava raspisivanja tendera od strane crnogorske Vlade o istraživanju nafte i gasa u jadranskom podmorju.

Na tenderu se prijavilo čak 24 kompnije, a kome će posao biti povjeren, znaće se u februaru naredne godine.Na listi su 24 kompanije, među kojima je i nekoliko velikih globalnih “igrača” kao što su “Statoil Asa” iz Norveške, “Exxon Mobile” iz SAD-a, “Nippon Exploration” iz Japana, te ENI i “Edison” iz Italije. Od kompanija iz regije javio se “NIS Gazprom Neft” sa sjedištem u Srbiji, “Hellenic” iz Grčke i hrvatska Ina, inače najveći opskrbljivač Crne Gore naftom.
Hrvatski mediji komentarišu da tender crnogorskog Ministarstva ekonomije u prvi plan stavlja pitanje “ko će, gdje i kako istraživati ako morska granica dviju država nije definisana i u privremenom je režimu je već 10 godina, odnosno od 2003, kada je sporazum potpisao tadašnji ministar spoljnih poslova Hrvatske Tonino Picula”.
Iako granica na Prevlaci po tom sporazumu već dugo funkcioniše, pojednostavljeno rečeno, tako da Hrvatska kontrolše kopno, a Crna Gora more, najavljeni tender je uzbudio "političke duhove" u Hrvatskoj.
Podseća se da su prije nekoliko dana predstavnici opozicione Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) iz Dubrovačko-neretvljanske županije Branko Bačić i Nikola Dobroslavić sazvali konferenciju za novinare da bi izrazili svoje neslaganje s istraživanjima nafte i gasa prije nego što se tačno ne precizira južna granica Hrvatske.
Nihov nastup u javnosti otvorio je potom mnoga pitanja među kojima je, kako se navodi, sumnja da se bogata nalazišta gasa i nafte nalaze tačno na granično neriješenom području koje je, kažu HDZ- ovci, veličine Korčule, ali i pitanje mogu li se nafta i gas eksploatisati zajedno, kako je to uobičajeno u svijetu, pa ugovorno izbeći granični problem.

Profesor Igor Dekanić, jedan od od vodećih hrvatskih stručnjaka za naftu, na to je odgovorio da nije stručnjak za pitanja granice, ali svejedno, kaže, ne vidi problem privremenog rešenja granica kad se, kako kaže, u svetu saradnja na istraživanju i eksploataciji energenata odvija i na mnogim granično neriješenim područjima, pa kompanije država koje se inače ne slažu oko crta razgraničenja zajedno troše desetine miliona dolara na istraživanju ili eksploataciji.

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti