Fabris: Nije realno očekivati nagli rast standarda

Viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris je rekao da u 2020. godini ne treba očekivati smanjenje kreditiranja građana i privrede, a ni rast kamatnih stopa.

On je u intervjuu “Vijestima” kazao da nije realno očekivati nagli rast životnog standarda već “postepeni, blagi rast koji smo imali u prethodnom periodu”.

“Potpuno sam svjestan činjenice da veliki broj naših građana živi u teškim materijalnim uslovima i da postoje velika očekivanja kada je u pitanju rast životnog standarda…”.

Fabris poručuje da Vlada treba da nastavi fiskalnu konsolidaciju, ocjenjujući da za narednu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, koja bi koštala oko 270 miliona eura, neće biti problem da se obezbijede sredstva, dok za ostale preporučuje koncesioni aranžman.

“Za ostale dionice, mislim da je najbolje rješenje da se grade kroz koncesioni aranžman. Optimalno rješenje bi bilo da se kroz dogovor Crne Gore i Srbije, kroz zajedničku koncesiju, grade sve preostale dionice od Beograda do Bara”, dodao je Fabris.

Viceguverner objašnjava da će revizija imovine banaka (procjena kvaliteta aktive), koju će raditi u 2020. godini, pokazati da li je nekoj banci potreban dodatni kapital te da je u pitanju preventiva mjera koja treba da ojača stabilnost bankarskog sistema. Fabris ukazuje da, ukoliko bude neophodna dokapitalizacija, CBCG će dati razuman rok da je banke sprovedu.

Šta građani Crne Gore mogu očekivati 2020. od ekonomije države i kada će, prema Vašim procjenama, većina građana početi da osjeća statistički rast u sopstvenim novčanicima?

Potpuno sam svjestan činjenice da veliki broj naših građana živi u teškim materijalnim uslovima i da postoje velika očekivanja kada je u pitanju rast životnog standarda. Međutim, očekivati nagli rast životnog standarda nije realno, ali moje očekivanje je da će se nastaviti tendencija postepenog blagog rasta životnog standarda, kakvu smo imali u prethodnom periodu. Navešću nekoliko podataka koji ilustruju ovu hipotezu. Tako, na primjer, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na kraj prethodne godine, broj zaposlenih je povećan za preko 11.000, a od sticanja nezavisnosti broj zaposlenih je povećan za oko 55.000. Prosječna plata je od sticanja nezavisnosti povećana za blizu 70 odsto, mada je posljednjih godina prisutan nešto sporiji tempo rasta. Ako poredimo povećanja plata na godišnjem nivou, u pitanju su statistički mala povećanja koja nisu toliko vidljiva, ali ako posmatramo duži vremenski period onda ona postaju vidljivija. Takođe, nije dobra tendencija ako u dužem vremenskom periodu imamo rast zarada brži od rasta BDP-a, tako da očekujem, kao što sam već napomenuo, blagi rast.

Da li, zbog najavljene globalne krize, može doći do smanjenja kreditiranja građana i privrede ili povećanja kamatnih stopa?

U ovom trenutku, prognoze svih relevantnih međunarodnih institucija ukazuju na usporavanje rasta, a ne na krizu. Ako su ove prognoze ispravne, onda ne treba očekivati smanjivanje kreditiranja i rast kamatnih stopa. Na isti zaključak upućuje i naša anketa koju sprovodimo kvartalno među bankama, za potrebe Izvještaja o kretanju cijena. Prema rezultatima posljednje ankete, nijedna banka ne očekuje rast kamatnih stopa (četiri banke očekuju pad, a devet očekuje nepromijenjeni nivo kamatnih stopa).

Međunarodni monetarni fond je ocijenio da se CBCG, nakon uvođenja stečaja u Atlas i IBM banci, mora fokusirati na poboljšanje mjera za kontrolu banaka, a ne samo na njihovo sprovođenje. Šta će CBCG konkretno da uradi po tom pitanju?

CBCG je u skladu sa preporukama MMF-a u oktobru formirala posebnu jedinicu (Odjeljenje za mjere i ocjenu usklađenosti sa propisima) koja u djelokrugu poslova, između ostalog ima i učešće u definisanju i pripremi akata kojima se izriču mjere prema bankama, kontinuirano praćenje i izvještavanje o realizaciji mjera i statusu njhove efikasnosti. Istovremeno, formiran je i supervizorski Savjet kao savjetodavno tijelo guvernera. Takođe, donijeli smo i nove Smjernice za izradu analize rizika radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, usklađene sa međunarodnim standardima.

Zašto CBCG kasni sa revizijom imovine banaka (AQR), što je ključna preporuka MMF iz 2015. godine? Da li očekujete da će manje banke imati problema da obezbijede potreban kapital nakon što se uradi taj dokument?

Naš plan je bio da aktivnosti na nezavisnoj procjeni kvaliteta aktive započnu u 2019. godini i da se završe do kraja 2020. godine. U tom kontekstu, nismo imali drugačiji plan niti postoje kašnjenja. Rezultati procjene će pokazati da li postoji neka skrivena ranjivost i da li je nekoj banci potreban dodatni kapital. U pitanju je preventivna mjera koja treba da ojača stabilnost bankarskog sistema. Iskustvo iz drugih zemalja je pokazalo da je nakon implementacije ove aktivnosti dolazilo do blagog rasta NPL-a i potreba za dodatnim kapitalom u pojedinim bankama. Ako ovakvi nalazi budu i u Crnoj Gori, tražićemo od banaka dokapitalizaciju, ali ćemo im dati i razuman period da je sprovedu.

Šta preporučujete Vladi u vezi nastavka izgradnje druge dionice auto-puta? Koji bi model za finansiranje bilo najbolje primijeniti?

U pitanju je veoma značajno i kompleksno pitanje. S jedne strane, prenapregnute javne finansije ne ostavljaju značajan prostor za finansiranje iz budžeta, a s druge strane, za punu valorizaciju neophodan je završetak auto-puta. Smatram da za sljedeću dionicu auto-puta, koja je dužine dvadesetak kilometara i za koju procijenjeni troškovi iznose oko 270 miliona eura, neće biti problem da se obezbijede sredstva. Za ostale dionice, mislim da je najbolje rješenje da se grade kroz koncesioni aranžman. Po mom mišljenju, optimalno rješenje bi bilo da se kroz dogovor Crne Gore i Srbije, kroz zajedničku koncesiju, grade sve preostale dionice od Beograda do Bara.

Koji su prioritetni problemi koje Vlada treba da rješava 2020. godine?

Odgovor na ovo pitanje daju naše preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike. Svakako, ključna preporuka se odnosi na nastavak mjera fiskalne konsolidacije usmjerene ka suficitu u tekućoj potrošnji države i donošenju nove fiskalne strategije u 2020. godini. Od ostalih prioriteta izdvojio bih nastavak strukturnih reformi, kao ključne komponente razvoja. U tom kontekstu treba kreirati efikasan institucionalni ambijent, fleksibilno tržište rada, održivi penzioni sistem, unaprijeđen sistem socijalne i dječje zaštite, efektivno obrazovanje i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Takođe smo predložili i formiranje komiteta za strukturne reforme.

Naveo bih još da je potrebno pojačati otpornost realnog sektora, posebno po pitanju povećanja konkurentnosti crnogorske privrede i otklanjanja ključnih prepreka, otvaranja novih radnih mjesta, smanjenja ekonomskih i socijalnih neravnoteža i ravnomjernog regionalnog razvoja. Imajući u vidu relativno visoku nezaposlenost, uz istovremeno značajno prisustvo strane radne snage, smatram da je potrebno preduzeti aktivnosti na dokvalifikaciji, prekvalifikaciji i usklađivanju obrazovnog sistema sa potrebama tržiša rada u cilju supstitucije strane radne snage domaćom radnom snagom.

 Ako ne bude ništa sporno, dozvola novoj banci do aprila

Kada ističe rok za odobrenje licence za rad nove banke i zar već nije previše banaka na malom crnogorskom tržištu?

Zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke podnesen je CBCG sredinom oktobra. Rok za odlučivanje o ovom zahtjevu je 180 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako CBCG u postupku odlučivanja o zahtjevu ne utvrdi postojanje minimum jednog od propisanih uslova za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke, ne postoji zakonsko utemeljenje da CBCG ne dozvoli osnivanje nove banke u Crnoj Gori.

Preventivno je ograničenje dijela gotovinskih kredita

Od 1. januara su ograničeni gotovinski krediti? Šta očekujete od primjene ove mjere CBCG?

U pitanju je mjera preventivne prirode, jer smo u prethodnom periodu bili suočeni sa izuzetno brzim rastom gotovinskih kredita. U pitanju su krediti koji najčešće nijesu obezbijeđeni kolateralom i otplaćivali su se iz tekućih prihoda zajmoprimca. Jedan dio ovih kredita je odobravan sa veoma dugom ročnošću koja nije svojstvena za ovaj tip kredita. Takođe, naša analiza je pokazala da se dio ovih kredita koristio kao supstitut za stambene kredite, što je omogućilo zajmoprimcima izbjegavanje stavljanja hipoteke.

Imajući u vidu sve navedeno, zaključeno je da ovi krediti nose potencijalni rizik u slučaju silazne faze konjukturnog ciklusa, a posebno imajući u vidu najavu međunarodnih finansijskih institucija o usporavanju globalnog rasta i postojanju eksternih tenzija koje najviše mogu osjetiti manje i otvorenije ekonomije.
Naglašavam da se ovim mjerama ne ograničava rast gotovinskih kredita već samo segmenta ovih kredita ročnosti preko osam, odnosno šest godina koji nije obezbijeđen kvalitetnim sredstvima obezbjeđenja propisanih odlukom, kako bi se preduprijedio potencijalni sistemski rizik koji bi doprinio rastu nekvalitetnih kredita fizičkih lica.

Izvor: Vijesti online

 

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja