Na Braču niče 'eko komuna', mala zajednica sama će proizvoditi struju, vodu i hranu

Slike budućeg eko sela “Blaca” na Braču doista oduzimaju dah. Čovjek jednostavno poželi biti dio te savršeno posložene cjeline, stopi se s prirodom, prošeta kroz maslinjake, vinograde, uz suhozide i gomile, uživa u bojama Jadrana i mirisima aromatičnog mediteranskog bilja, odmori oči i dušu u zelenilu i pogledu koji se pruža po ostrvu i dalje prema moru...

Kreator idejnog rješenja tog eko sela je Hrvoje Bota, diplomirani inženjer arhitekture i permakulturni dizajner, inače i direktor društvenog poduzeća “Održivo” iz Splita te dopredsjednik Udruge Permakultura Dalmacija.

U dogovoru s investitorima, Hrvoje Bota i projektni tim preduzeća "Održivo" posložili su sve što treba za eko zajednicu u kojoj se vodi računa o prirodnim materijalima gradnje, energetskim sistemima iz obnovljivih izvora energije, povećanju i očuvanju bioraznolikosti, te ugodnom boravku ljudi u tom prostoru.

- Projektni zadatak bio je izgraditi pet porodičnih poljoprivrednih gospodarstava na deset hektara poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na to da je taj prostor udaljeniji od postojećih naselja, predložili smo koncept male eko zajednice, koja je nezavisna od infrastrukturne mreže.

Željeli smo da bude samostalna i da zadovoljava sve potrebe za vodom, hranom i energijom, a ujedno smo htjeli u sve uklopiti krajolik i pogled koji se prostire s ovog strmog terena. U svijetu raste svijest za korištenjem zdravih materijala i očuvanja zdravog okoliša, a ova eko zajednica koju investitori planiraju izgraditi na Braču odgovor je i na klimatske promjene.

- Osim pet sklopova, od kojih svaki ima stambeni i proizvodni dio, predviđen je i zajednički prostor za druženje, tu je konoba, zjog za balote, prostor za igranje djece, razni sadržaji u dnevnom boravku na otvorenom.

Svaka zajednica predviđena je za deset osoba, svaka kućica u masliniku imaće pet soba, a planiran je i robinzonski smještaj u obnovljenim kamenim bunjama, te u glamping šatorima. Koristit će zajedničke sanitarne prostorije.

Zemljište na kojem će se graditi eko selo nalazi se na strmom terenu, voda je isprala tlo, a i požari koji su bili na tom dijelu ostrva pridonijeli su eroziji.

Kako regenerisati tlo, jedno je od ključnih pitanja na koje je Hrvoje Bota odgovorio pomoću holističkog upravljanja. Kaže da je idejni začetnik takvog modela pametnog upravljanja globalno poznati Savory institut, čije su metode pomogle obnovi tla u mnogim krajevima svijeta.

- Uz pomoć holističkog upravljanja, a to znači kombinacijom trajnica i biomase, te pametnom, kontroliranom ispašom, povećava se plodnost tla. Imamo kombinaciju puno trajnih stabala, kao što su hrast crnika, crni dalmatinski bor, sadimo masline, rogač, murve, višnje, bajam, sve mora biti otporno na sušu.

Važno je reći i da se vinograd uklapa u gomile i suhozide, da je u eko selu na djelu zaštita dalmatinskog kultiviranog krajobraza. Imamo koridore zaštite od vjetra, požara, erozija, i sve je dizajnirano po modelu Keyline, dakle sadnja biljaka prati prirodnu konfiguraciju terena po izohipsama - objašnjava projektant.

 

Nadalje ističe da je u najvećoj mjeri predviđeno korištenje lokalnih i prirodnih materijala kao što su kamen, kojeg na Braču ne manjka, zatim drvo, vapno, ovčja vuna i konoplja.

- Prirodni materijali imaju pozitivan učinak na zdravlje i kvalitet stanovanja, to su svi materijali koji dišu, koji nemaju alergena. Primjerice, kućice će biti izvana od kamena, iznutra će biti blokovi od konoplje, drvena je konstrukcija krova, kao i prozori i pergola.

Dodaje i da su investitori jako zainteresovani za nezavisni energetski model i korištenje obnovljivih izvora energije, tako da je naglasak na solarnoj energiji, energiji vjetra s malim vjetrenjačama, proizvodnji bioplina od otpada životinjskog i biljnog porijekla.

Takođe, pasivnim mjerama solarnog dizajna, odnosno prirodnim hlađenjem i korištenjem termalne mase održavat će se optimalna temperatura u stambenom i gospodarskom prostoru.

Na tom prostoru nema vodovoda, pa je cilj sakupiti što više kišnice te je skladištiti u podzemnim tankovima.

 

VEZANO: Kuće koje mijenjaju koncepciju arhitekture - na Cetinju i ostrvu Visu

 

- Eko selo će imati zajednički spremnik koji će se puniti s velike naplavne površine na najvišoj tački, odakle će slobodnim padom puniti tankove uz stambene i zajedničke objekte. Imaće i manje spremnike uz objekte koji će se puniti i s njihovih krovova.

Nadalje, voda će se prikupljati u prirodnim bazenima s biološkim i biljnim pročistačima te će se i ta voda moći koristiti za navodnjavanje. Siva voda za kućanstvo pročišćivaće se i koristiti upotrebom biljnih pročistača – pojašnjava Bota.

A kad je riječ o vodoopskrbi i navodnjavanju, kazuje i da su mješoviti nasadi voćnjaka i maslinika dizajnirani prema padini terena, tako da njihovi korijenski sostemi upijaju sav višak kišnice ili otpadnih voda te na taj način sprječavaju eroziju tla i stvaraju otpornu mikroklimu

Ističe i da se već samim povećanjem organske tvari u tlu može očekivati značajno povećanje zadržavanja vlažnosti, što će pogodovati razvoju i opstanku usjeva.

- Treba uloviti i zadržati svaku kap, što je planirano na više razina. S vremenom, kako se sustav uspostavi, utjecaće na lokalnu mikroklimu i voda će biti sve manji problem – kaže Hrvoje Bota, ističući da je u dizajniranju i gradnji ovakvog sustava u početku najvažnije krenuti od osmišljavanja onih dijelova koji su najtrajniji.

Dakle, prvo se gleda kakva je klima, koja je konfiguracija terena, kakve su mogućnosti vodoopskrbe, kakav je cestovni pristup, potom dolaze na red stabla, građevine, ograde i tlo.

 

 

izvor: Slobodna Dalmacija

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja