Ruralni turizam - primjer Istre

Delegacija Opštine Budva i Turističke organizacije Budva boravila je dva dana u Istri kako bi se upoznala sa najboljim primjerom ruralnog razvoja u regionu. Petnaestogodišnji rad na podsticanju ruralnog turizma i promociji je rezultirao povratkom ljudi u sela i čudesnim rezultatima koji su Istru svrstali među prve destinacije ovog tipa turizma u svijetu.

005.jpg

Prije prolaska kroz Učku vrijeme nam nije nagovještavalo lijep boravak u Istri. Portali koje smo pratili u toku puta najavljivali su Teodora, oluju koju su pratila najfrenetičnija upozorenja. Telefoni mojih saputnika i moj užarili su se od poziva porodica koje su brinule za našu bezbjednost.

Na samom putu vrijeme nije bilo lijepo, ali daleko od toga da je bilo riječi o kataklizmi koja je najavljivana i prenošena u medijima. Bilo je magle i kiše, ali aplikacije na mobilnim uređajima su nas navodile do samog ulaza u hotel „San Rocco“ u Betonigli.

Naši domaćini iz Turističke zajednice Istarske županije napravili su odličan izbor. San Rocco je obnovljena porodična kuća gospodina Tulija. Kamena kuća obnovljena je po svim konzervatorskim standardima i na kući su sačuvane autentične grede iz perioda gradnje. Smještajni kapaciteti i restoran se nalaze u jednom objektu dok su bazen i wellness dio izdvojeni u drugi.

neobavezno_1428_v.jpg

Na večeri nas je uslužio konobar-somelijer, a tokom posjete ostalim restoranima uvjerićemo se da je to standard. Saznajemo, kako veče odmiče da je on sin gospodina Tulija, a da je i ostatak porodice uposlen u firmi. Kuhinja je domaća, a pored nezaobilaznih tartufa i kozjeg mladog sira, vinskih sorti Malvazije i Terana, upoznali smo se sa rastućom industrijom maslinovih ulja čiju ekspanziju prati i priznanje da se 56 uljara iz Istre našlo među najboljim u svijetu.

images.jpeg

Ujutru smo bili kod gospodina Gvida, Austrijanca po porijeklu koji dugo vremena živi u Istri ( čiju je radnu biografiju obilježilo stažiranje na našem Svetom Stefanu sedamdesetih godina prošlog vijeka ). Gvido je zakupio stari objekat koji je obnovljen od strane vlasnika Italijana, ali na žalost - loših preduzimača, tako da nam se požalio na mnoge nedostatke u objektu. Objekat nosi ime „La parenzana“ po staroj željeznici koja je prolazila kroz ovaj kraj, zato je i prepun fotografija ljudi u uniformama željezničara.

 

Sledeća stanica je vinarija Kozlović kojom rukovode bračni par Antonela i Đanfranko koji su nas i sačekali u novom moderno dizajniranom objektu izgrađenom prije dvije godine. Četvrta generacija vinara iz Istre koji su do 1995. prodavali vino „na refužu“ a sada su vlasnici nekoliko brendova Malvazije i Terana koji se proizvode u 200.000 boca. Ponosno su nam pokazali postrojenje za punjenje koje je sufinansirano iz predpristupnih sredstava Evropske Unije. Potvrdili su nam činjenicu da je pisanje projekata veoma zahtjevan posao i da im je tek iz drugog puta trud urodio plodom.

 

Malvaziju vinarije Kozlović možete naći i u nekoliko budvanskih restorana.

1471374_10151836948617833_858430196_n.jpg

U konobi Buščina u istoimenom mjestu poslušali smo priču o Boškarinu, istarskoj sorti govečeta koje je u osamdesetim godinama prošlog vijeka dovedeno do istrebljenja, ali kako je u ekspanziji ruralnog turizma prepoznata vrijednost mesa ovog govečeta, krenulo se sa ponovnim uzgojem i zabilježen je rast broja jedinki.

 

Tokom trećeg dana posjetili smo uljaru Ipša i dobili kratak kurs somelijerstva kada je maslinovo ulje u pitanju. Porodica Ipša je aktivno krenula u bavljenje maslinarstvom 1998. godine i danas se smatra da posjeduju najkvalitetniji proizvod u Istri. Na slikama koje su okačene u uljari vide se Ban Ki Mun, Vaclav Klaus...

1452534_10151836947752833_762735515_n.jpg

Na kraju posjete boravili smo u Grožnjanu, gradu-koloniji umjetnika na vrhu istoimenog brda. Svaka ulica posjeduje svoju galeriju i na centralnoj pjaci muzičara svake godine se organizuje poznati džez festival.

 

Ono što sveukupni utisak čini još jačim je da sadašnji uspjeh koji prate tekstovi i nagrade velikih informativnih kuća kao što su Haftington post, Nju Jork Tajms, Bild..., najviše može da se pripiše aktivnostima regionalnih vlasti i lokalnim samoupravama koje su svojim aktivnostima uradile mnogo na edukaciji, podsticaju i promociji svih preduzetničkih aktivnosti na ovom planu.

 

Projekti poput puteva vina, domus bonus-a (promocija autentične arhitekture), tartufo vero (sertifikovana proizvodnja tartufa), dobra politika u izradi planske dokumentacije ... doprinjeli su da je Istra danas primjer za nas koji smo početnici u ovom poduhvatu.

 

Nakon naše lijepe posjete Istri uvjeren sam da će Budva i budvansko zaleđe uz aktivnosti Opštine i Turističke organizacije Budva na strateškom osmišljanju ruralnog turizma i podsticaju preduzetničkih projekata na ruralnom području za veoma kratko vrijeme postati primjer za neke nove početnike.

 

Ljubo Filipović

Slike Ljubo Filipović i TO Istre

2.jpg

544183_10151836947507833_743888566_n.jpg

sl_102306204223.jpg

1450828_10151836947587833_231339892_n.jpg

1392957_10151836948352833_66923174_n.jpg

photo-0000082-20130801-221355.jpg

 

 

 

 

 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti