O milionima svi vole pričati i sanjariti, posebno oni koji ih nemaju, koji ih ne znaju ili ne mogu zaraditi. Baš zato su milionski IPA fondovi i IPA projekti uvijek pitka i popularna tema javnosti balkanskih zemalja. Nekako su milioni godinama tu negdje, neuhvatljivi i nedostižni, a neki ih nonšalantno i odbijaju.

Što radi konkurentska Hrvatska na polju turizma ove nedelje?

Brisel odobrio sufinansiranje turizma; Za zdravstveni turizam 45 mil. eura; EU novcem do vrtova lunjskih maslina

Očuvanje kulturne baštine

U okviru projekta „Baština- pokretač razvoja“, koji se sprovodi kroz IPA program prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske, finansiran od strane Delegacije Evropske unije, u periodu od 10. do 15. septembra 2013. godine, organizovano je studijsko putovanje u Provansu, južna Francuska.

Funkcionalni lider projekta, čija je realizacija započela u martu ove godine, je Opština Tivat, dok je vodeći lider sa hrvatske strane Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

Sa crnogorske strane, partneri na projektu su i Expeditio, centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, te Kulturno-zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva. Više o njima i o ostalim partnerima i saradnicima iz obje države, kao i projektu uopšte, možete pronaći na internetskoj stranici projekta: www.bastina.eu

Pilot područje projekta, čiji je osnovni cilj adekvatan tretman i valorizacija prirodnog i kulturnog nasljeđa, je područje Boke Kotorske i šire područje Dubrovnika, gdje su smještena dva UNESCO područja svjetske prirodne i kulturne baštine- Kotor i Dubrovnik.

Iako koristimo ovu činjenicu u promotivne svrhe, često se ne odnosimo odgovorno prema baštinjenim vrijednostima, a isto tako, ne koristimo u dovoljnoj mjeri mogućnost njihove ekonomske valorizacije u svrhu održivog razvoja. Kroz realizaciju ovog projekta, koja će trajati ukupno 23 mjeseca, želi se skrenuti pažnja stručne i šire javnosti na ovaj veoma važan resurs iz kojega se mogu stvoriti vrijednosti koje će dugoročno koristiti razvoju prostora na kojem živimo.

Za studijsko putovanje, gdje će se učesnici u projektu upoznati sa primjerima dobre prakse u tretmanu i valorizaciji nasljeđa, odabrana je Provansa, kao prirodno i kulturno veoma slično podneblje našem. Studijska posjeta sastojaće se od nekoliko segmenata. Vidjećemo kako se štiti i upravlja prirodnim vrijednostima, poput nacionalnog parka na ušću Rone nadomak Marseja, gdje ćemo imati priliku upoznati se i sa kompjuterskim programom Life+, koji služi lakšem i boljem upravljanju ovakvim područjima. Srešćemo se i sa gradskim vlastima Marseja, te sa predstavnicima njihove insitucije za upravljanje obalnim područjem, koja je pandan našem Morskom dobru.

Drugi segment odnosi se na upoznavanje se primjerima kvalitenog upravljanja graditeljskim nasljeđem, što ćemo najbolje vidjeti u Arlesu (Arlu), takođe mjestu UNECSO kulturne baštine, gdje je čitava lokalna ekonomija zasnovana na korištenju te činjenice. Provansa će nam biti i dobar primjer kako se može valorizovati nematerijalno nasljeđe, kao što oni koriste činjenicu da su iz ljepota ovog područja inspiraciju crpili neki od najpoznatijih slikara u istoriji, poput Sezana, Pikasa i Van Goga. Vidjećemo Put Pola Sezana, Pikasov dvorac, te izložbe Van Goga.

Posljednji segment studijske posjete odnosi se na možda i najznačajniji cilj projekta „Baština- pokretač razvoja“- kako prirodnoj i kulturnoj baštini dati razvojne mogućnosti, koristeći, a ne narušavajući njihovu vrijednost. U tom smislu, u Provansi ćemo obići selo Limans (Liman) koje je dobitnik Francuske nagrade za ekološku poljoprivrednu kooperativu, i čuti njihova iskustva, kako razvijaju poljoprivredu i uopšte život u selu, čuvajući njegove prirodne ljepote. Imaćemo priliku sresti se i sa osnivačem kozmetičke linije Occitane (Oksitan), koja je jedan od svjetski najpoznatijih francuskih brendova, a zasnovana je na korištenju mediteranskog bilja kao osnovnog sastojka svih proizoda.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja