Tačni podaci o broju bespravno sagrađenih objekata u Crnoj Gori ne postoje, ali se pretpostavlja da ih je blizu 100 hiljada, jer postoji oko 40 hiljada nelegalnih objekata koji su upisani u katastar.
U Budvi, za koju se vjeruje da je u vrhu liste gradova po broju bespravnih objekata, do sada je prema riječima predsjednika opštine Dragana Krapovića podnijet 81 zahtjev, što je kako kaže za portal Antena M-izuzetno malo, skoro i neznatno.
"U Budvi je specifična situacija. Divlja gradnja je nešto što je veliki problem koji je poznat decenijama unazad. Mi smo donijeli odluku sa značajnim olakšicama, međutim mi ne možemo sada da dovedemo do toga da oni koji su gradili nelegalno budu čašćeni u odnosu na one koji su radili legalno. Mislim da to nije ni u duhu zakona ni u skladu sa zdravim razumom", navodi Krapović.
Zato, kako dodaje, ni ne razmišljaju u pravcu smanjenja cijena za legalizaciju, kao što je to učinio Glavni grad.
"Ja neću razmišljati u tom pravcu i neću predlagati ništa slično. Mislim da je to što je gospodin Stijepović predložio dio predizborne kampanje. Ne vidim svrhu toga, oni su mogli i u početku tako da koncipiraju odluku. U Podgorici je ipak drugačije, veća je opština, ima veliki broj malih objekata u ruralnim područjima, gdje nije bilo planova, tu možda ima smisla. U Budvi se gradilo iz trke za profitom i mislim da tu pored ovoga što su značajne olakšice što smo predložili ne treba ići dalje u predlaganje novih i ja to kao predsjednik opštine neću uraditi", objašnjava Krapović.
Rok za podnošenje zahtjeva je 15. jul, a sada je izvjesno, smatra Krapović da će biti probijen.
"Sada je definitvno da će taj rok morati da se produži, nije to nešto što je nepoznato, to se dešavalo i u regionu, međutim ono što ja primjećujem je da nema dovoljno povjerenja u narodu da će taj zakon biti sproveden kako je i zamišljen", zaključuje Krapović.
VEZANO: Procedura za legalizaciju bespravnih objekata
Darko Koska iz građevinsko-geodetske firme Ding , koja izrađuje elaborate premjera izvedenog stanja objekata, kaže da im se svakodnevno javlja veliki broj ljudi koji se raspituju za proces legalizacije.
Ono što građane najviše zanima je šta je potrebno od papirologije, te koje su cijene.
Uprkos tome što stranke u njihovoj firmi dobiju potpunu informaciju o svim koracima u postupku legalizacije, mali je broj onih, koji na kraju odluče i da započnu proces, kaže Koska.
Razloga za nepokretanje postupka ima više. Mnogi smatraju da im je to nepotrebno, jer su do tih objekata sami obezbijedili svu potrebnu infrastrukturu (vodu, struju, asfalt). Ima dosta onih koji odgađaju pokretanje postupka, čekajući poslednji trenutak. Ali mislim da je najveći problem novac. Iz razgovora sa velikim brojem ljudi smo shvatili da su cijene legalizacije po metru kvadratnom za mnoge ljude previsoke, objašnjava Koska.
Najviše zahtjeva do sada podnijeto je u Herceg Novom - 233. Slijedi Bar sa 137 zahtjeva, Podgorica sa 121 i Pljevlja sa 91 predatim zahtjevom.
Izvor: AntenaM