Print this page

Premijera „Kjare Zorzi“ 23. jula na sceni Između crkava

Danas je u kafiću „Raspućin”, u okviru TN „Slovenska plaža“održana konferencija za novinare povodom premijernog izvođenja predstave „Kjara Zorzi, Pseudo-istorijska komedija o teatru i domovinskoj sigurnosti“, po tekstu Ljubomira Đurkovića, u režiji Ane Vukotić. Predstava nastaje u koprodukciji JU „Grad teatar“ Budva i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Cetinje.

Direktorica JU „Grad teatar“ Ivana Lazović kazala je da joj predstavlja izuzetno zadovoljstvo i čast što, ispred domaćina i prvog koproducenta, ima priliku da zajedno sa autorskim timom i glumcima predstavi i najavi premijeru „Kjare Zorzi“, zakazanu za 23. jul.

„Pripreme za ovu predstavu suštinski su počele još u januaru, kada smo u razgovoru sa rediteljkom Anom Vukotić došli na ideju da radimo tekst Ljubomira Đurkovića. Grad teatar je od njegovih nasljednika otkupio prava za izvođenje predstave i ovom prilikom zahvaljujemo kompletnoj porodici koja nam je izašla u susret i omogućila da vrlo brzo dođemo do autorskih prava i krenemo u realizaciju projekta. Želim da se zahvalim i Kraljevskom pozorištu „Zetski dom” sa Cetinja, našem koproducentu. To je prvi koprodukcijski ugovor koji smo potpisali povodom jubilarnog 40. festivala i prva premijera koju smo dogovorili još u februaru. Tokom čitavog proljeća trajale su pripremne aktivnosti, a autorski tim je 5. juna počeo probe na Cetinju. Od 15. jula radimo na budvanskoj sceni, za koju je Ljubomir Đurković i pisao ovaj tekst. Danas su pripreme predstave gotovo pri samom kraju“, kazala je Lazović.

Direktor Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Luka Radović rekao je da mu predstavlja izuzetnu čast što je upravo ta institucija izabrana za koproducenta predstave.

„Ljubomir Đurković bio je direktor i umjetnički direktor Kraljevskog pozorišta „Zetski dom”, pa nam predstavlja posebnu čast što radimo tekst jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih dramskih pisaca upravo u godini kada Grad teatar obilježava četiri decenije postojanja. Nadamo se da će premijera 23. jula proteći na najbolji način, s obzirom na snažnu glumačku ekipu i autorski tim koji od 5. juna intenzivno radi na ovom projektu“, rekao je Radović.

Rediteljka predstave Ana Vukotić iskoristila je priliku da čestita jubilej Gradu teatru.

„Čestitam 40. izdanje festivala jer je to, u crnogorskim prilikama, veliki jubilej i rijetkost. Malo je manifestacija koje imaju ovakav kontinuitet. Želim da se zahvalim Ljubu Đurkoviću što je napisao fantastičan komad, pisan upravo za mene, u periodu kada smo zajedno radili „Ribarske svađe”. Ovaj proces bio je veoma težak, ali i izuzetno kreativan. Imala sam sjajnu glumačku ekipu i autorski tim bez kog sigurno ne bih mogla da dođem do rezultata koji nam je svima bio važan. Kao što vidite, dosta sam umorna. Posljednjih nekoliko noći sa scene Između crkava odlazim u četiri ili pet ujutro. Prilagođavanje ambijentalnom prostoru nije nimalo lako. Raditi noću, nakon dva mjeseca intenzivnih proba na Cetinju, zahtijeva dodatnu snagu. Danas sam mirna jer su prethodni dani bili veoma turbulentni zbog brojnih tehničkih, glumačkih i rediteljskih prilagođavanja. Zadovoljna sam što smo stigli do ove tačke. Pred nama je još nekoliko važnih dana jer se predstava oblikuje do posljednjeg trenutka. Uvijek postoji još neki detalj koji treba doraditi. Zahvaljujem glumcima na strpljenju, kao i svim saradnicima. Želim da pronađemo snagu i radost igre, koja tek sada dolazi na red kada prođu svi problemi. Nadam se da ćete uživati u predstavi“, kazala je Vukotić.

Dramaturškinja Željka Udovičić Pleština izrazila je zadovoljstvo iz, kako je kazala, hiljadu razloga.

„Prije svega zato što sa Kraljevskim pozorištem sarađujem dugi niz godina. Anu Vukotić poznajem više od tri decenije, još od vremena kada je bila studentkinja Akademije. Na Gradu teatru sam drugi put kao autor, a ne kao gost sa predstavom. Posebna je čast raditi u gradu i prostoru za koji je Ljubomir Đurković pisao ovaj tekst. Raditi ga sa ovakvim autorskim timom i ovakvom glumačkom postavom veliko je zadovoljstvo. Ono što nas je posebno inspirisalo jeste Đurkovićevo duhovito poigravanje istorijskim činjenicama, kolektivnim sjećanjem, legendama i savremenošću. Upravo nam je taj mozaik omogućio da progovorimo o Budvi na razmeđi kultura i religija, na raskršću Istoka i Zapada, o prostoru koji se bori za svoju slobodu i samostalnost. Đurković se tim pseudo-istorijskim, ali i istorijskim motivima bavi kroz umjetnost i kulturu, prije svega kroz pozorište i riječ na vlastitom jeziku.“

PODIJELI

Tagged under