Šesnaest metara ispod morskoga dna, Nilsson je s kolegama iskopao drvo, životinjske rogove, užad, oruđe... Među značajnijim iskopinama je i harpun izrađen od životinjske kosti te kosti drevne životinje nazvane divlje govedo (aurochs na engleskom). Divlja goveda su preci današnjeg domaćeg goveda i živjeli su u Europi sve do istrebljenja, ranih 1600-tih godina. Ovo otkriće je vrlo važno jer može pomoći u utvrđivanju razdoblja korištenja pronađenih artefakata. Mnoge su relikvije dobro očuvane zahvaljujući tome što je lokacija pronalaska bogata naslagama gyttje. Riječ je o crnom, želatinaskom talogu koji se formira kada treset počne truliti. Manjak kiseonika pomaže zaštiti artefakata od propadanja. Podvodno arheološko istraživanje blizu ostrva Hano koje je trajalo tri godine finansiralo je Švedski odbor za nacionalno nasljeđe.
Izvor: Jutarnji list