Da se ne zaboravi: Obala pripada svim građanima

Na budvanskim plažama često može da se primjeti da je prostor za ležaljke obuhvatio skoro pa cijelu plažu i da je dio za kupače koji ne žele tu vrstu usluga vrlo mali. Nekada se dešava i da je sam ulazak na plažu uslovljen plaćanjem određenog iznosa.


Zakonom o morskom dobru je predviđeno da obala pripada svima, u državnoj je imovini i nijedan dio obale ne bi smio da bude ograničen za pristup građanima" – rekla je Radio Kotoru PR „Morskog dobra" Jelena Jelušić. Kako je kazala, nedozvoljeno je da pristup plaži i moru brane vlasnici imanja koja se graniče sa zonom morskog dobra, a zakonom je predviđeno da upravo moraju obezbijediti pristup građanima i turistima.


 

Kupališta su javna i moraju biti dostupna svima. Ukoliko nisu hotelska, 50% kupališta mora da bude oslobođeno za korišćenje bez plažnog mobilijara. Ukoliko je hotelsko kupalište, može se koristiti plažni mobilijar na 100% kupališta, međutim, ispred svakog kupališta, tj. na ulazu, stoji i skica koja predviđa gdje se plažni mobilijar može postaviti, a ugovor o zakupu se definiše koliko tačno ležaljki i suncobrana se može postaviti. Ovo je predmet kontrole turističke inspekcije i služba kontrole morskog dobra je tu da pomogne, s tim što nema nadležnost za izricanje kazni, postavljanje nekih uslova i sankcionisanje zakupaca. Osim na kraju sezone kad pravimo analizu ugovora i ako je bilo kršenja možemo raskinuti ugovor. Naravno, te podatke o kršenju ugovora dobijamo od turističke inspekcije" – kazala je Jelušić. Po njenim riječima, turisti i građani se uvijek mogu obratiti zakupcu, „Morskom dobru" i inspekciji ako smatraju da su njihova prava ugrožena.



Zakup kupališta zna da bude dosta skup, ne zbog toga što javno preduzeće postavlja visoke cijene već zato što sami zakupci ponude visoke cijene, a zakonom ponude i potražnje onaj koji ponudi najviše dobija kupalište. To je sistem zatvorenih koverata, mi postavimo minimalnu cijenu, a ako je kupalište popularno, zakupci znaju tu cijenu da dignu. Oni zakupljuju kupalište na godinu dana, a imaju možda 3-4 mjeseca da tu svoju investiciju povrate, pa je možda i za očekivati da će oni pokušati da prekrše ovo pravilo 50-50%, jer bi za njih značilo i veću zaradu. Ali, tu je turistička inspekcija da to sankcioniše, a ukoliko ona obavjesti Morsko dobro o kršenjima ugovora, Morsko dobro ima pravo raskida ugovora" – zaključila je Jelušić.

foto: Jugoslav Belada

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti