Oporezivanje - progresivno versus proporcionalno

Blog Nikole Fabrisa: 

U domenu fiskalne politike u prethodnom periodu je primenjen čitav niz poreskih reformi, od kojih je većina dala dobre rezulate, ali imajući u vidu i dalje visok nivo javnog duga i prisustvo budžetskog deficita biće potrebne i nove poreske reforme. U pitanju je vrlo osetljiva oblast, jer često povećanje poreza ne mora dati očekivane efekte u vidu rasta poreskog prihoda. Tako, na primer još davne 1728. godine, tada poznati ekonomista, Dž. Svift je izneo ideju da ukoliko se neka grana oporezuje iznad uobičajene poreske stope onda će poreski prihodi naplaćeni u toj grani biti manji za jednu polovinu. Takođe, čuvena je Sviftova izreka da kada su u pitanju porezi i carine dva i dva nisu četiri, nego najčešće jedan.

U sklopu poreske reforme jedno od pitanja koje će se postaviti je da li oporezivanje dohotka sprovesti proporcionalnom ili progresivnom metodom. Proporcionalno oporezivanje podrazumeva da je ista poreska stopa bez obzira na visinu dohotka, Dakle, proporcionalne poreske stope su iste za svaki nivo oporezivnog dohotka, ali iznos poreske obaveze se menja u zavisnosti od promene u visini poreske osnovice (dohotka). Progresivno poresko oporezivanje podrazumeva, različite poreske stope – nižu poresku stopu za niži dohotak i višu poresku stopu za viši dohodak.

 

Da bi bilo jasno o čemu je reč daćemo slikoviti primer polazeći od dva pojedinca od kojih jedan ima platu 500 evra, a drugi 1000 evra. Ukoliko imamo proporcionalno oporezivanje sa poreskom stopom od 10%, prvi pojedinac će platiti porez na dohodak 50 eura, a drugi 100 eura.  Pretpostavimo sada da imamo progresivno oporezivanje sa poreskom stopom od 10% na prihode do 500 eura i 20% na prihode preko 500 eura. Prvi pojedinac će platiti isti iznos poreza i u ovom slučaju (50 eura), a drugi pojedinac će u ovom slučaju platiti porez u iznosu od 150 eura.

 

Sada kada je jasnije o čemu je reč, možemo razmotriti argumnte u prilog proporcionalnog i progresivnog oporezivanja.

 

Ključni argumenti u korist progresivnog oporezivanja se odnose na to da se time štite ugroženi slojevi (plaćaju manju poresku stopu) i da veći teret fiskalne konsolidacije (preko većeg iznosa plaćenog poreza) snose bogatiji slojevi. Progresivno oporezivanje se znači bazira na jednoj vrsti gradjanske solidarnosti i u pitanju je poreski oblik koji je zastupljen u većini razvijenih zemalja.

 

Sa druge strane argumenti u korist proporcionalnog oporezivanja ističu da je ono pravičnije sa aspekta ekonomske efikasnosti, jer se progresivnim oporezivanjem kažnjavaju (preko većeg iznosa poreza) oni koji rade bolje i efikasnije. Takodje, prevelika poreska progresija može da naruši ekonomski ambijent i da destimuliše strane investitore, jer oni preferiraju zemlje sa niskim poreskim stopama. Velika konkurentska prednost Crne Gore u privlačenju stranih investitora se odnosi, izmedju ostalog, na niske poreske stope. Takodje, veliki broj privreda u tranziciji je imao loša poreska iskustva sa progresivnim oporezivanjem, jer su poslodavci prijavljivali manje zarade i isplaćivali deo plata „na ruke“. To znači da u zemljama gde poreska svest nije na visokom nivou i gde poreska administracija nije dovoljno efikasna, da ovaj poreski oblik nije dao dobre rezultate. Takodje, protivnici progresivnog oporezivanja će istaći da i proporcionalne stope obezbedjuju da pojedinci koji imaju manje zarade plate manji iznos poreza (u našem primeru 50 eura), a da pojedinci sa višim iznosom plate plaćaju i viši iznos plate (u našem primeru 100 eura).

 

Imajući u vidu sve navedeno smatram da je za Crnu Goru u ovom trenutku primereniji porporcionalni oblik oporezivanja. Sa druge strane progresivno oporezivanje je oblik koji treba primeniti kada „preležimo“ tranzicione boljke.

 

 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti