Nasukane posade kruzera: Samo bježi sa broda snova

Putnici su odavno pobjegli sa kruzera. Oko 100.000 članova posada moraju i dalje da se ostanu na palubama ovih luksuznih brodova.


Bili su ispred sjeverno- njemačke luke Cuxhaven i imali virus na brodu. Kad se početkom maja proširila vijest o prvoj infekciji corone na kruzeru “Mein Schiff 3” (MS3) su svi bili na ivici nervnog sloma. “Što je dosta - dosta je!” i “Hoćemo kući !” su vrištali članovi posade sa relinga dolje, prema spasilačkim ekipama na doku luke. Ali sa broda niko tada nije smio da siđe i doma ode. Niko od skoro 2.900 ljudi. Brod je stavljen pod corona-karantin.

 

Dvije nedjelje potom je “MS3” još uvijek ispred Cuxhavena. Na kruzeru, koji pripada njemačkom “TUI Cruises”, nema više corone, više od 1.300 pomoraca je smjelo već da kroči na obalu. A oni koji i dalje moraju da dežuraju na brodu nijesu više tako nervozni. “Raspoloženje je sada opet malo opuštenije”, kaže đakon Martin Struwe, šef cuxhavenske “Mornarske misije”. On je, zajedno sa još petoricom kolega, nedjelju dana radio na hitnoj duhovničkoj pomoći za članove posade “TUI-Cruises”. I time spriječio da stvar bude kudikamo gora.

 

Pomorci su veliki zatočenici ove pandemije. Da li na Karibima, pred USA-obalom ili ispred filipinskog glavnog grada Manile: svuda su kruzeri, brodovi snova, prisilno usidreni. A niko od posade ne smije da ih napusti. Pomorci - često Filipinci, Indonežani ili Latinoamerikanci- su u zapećku najveće katastrofe koja je branšu kruzera, koja generiše milijarde eura, ikad zadesela.

 

Kelnerice, spemači soba, recepcionisti i mašinisti: svi oni su zaglavljeni u vanrednom stanju kome se ne nazire kraja. U martu, kad se corona počela naglo širiti na sve više kruzera, kad se sve više putnika razboljevalo a puno njih i umiralo, su kruzer-ture iznebuha prekidane. Ali makar je većina putnika smjela da napusti brodovlje.

 

No zato je oko 100.000 članova posade moralo da dalja dva mjeseca izdrži na palubama lukuznih plovećih gradova. Prvo: zemlje, pred čijim obalama su bacili sidra - zarad zaštite od epidemije- ne puštaju nikog da kroči na obalu. Drugo: puno država ne dopušta povratak sopstvenim državljanima. A nema više ni aviona koji bi one, kojima dopuštaju, mogli da vrate doma.

 

 

Štrajk glađu i samoubistva na kruzerima

Puno članova posade već mjesecima nijesu silazili sa brodova i nalaze se u jednom neprekidnom emocionalnom karuselu”, kaže Markus Wichmann iz “Mornarske Misije” Hamburga. Strah od corone, nedjeljama trajući zastoj u životu, klaustofobična atmosfera na brodovima i osjećaj beznadežnosti: sve to ljude dovodi u stanje očaja.

 

U luci Rotterdam se prije dvije nedjelje jedna Ukrajinka bacila sa broda “Regal Princess” i poginula. Na “Carnival Breeze” je jedan 29-to godišnji Mađar nađen mrtav: obdukcija je utvrdila da je počinio samoubistvo. Svjetski vodeći kruzerski gigant “Carnival”, u čijoj se imperijalnoj floti nalaze oba ova broda, odbio je da da komentar o uzrocima smrti iz “poštovanja prema ožalošćenim familijama”.

 

Već krajem aprila je jedan član posade “Jewel of the Seas” u vodama Grčke takodje skočio sa broda i nikad nađen nije. Brod pripada kruzerskom brodovlasniku “Royal Caribbean”. Na sestrinskom brodu “Navigator of the Seas” su 15 Rumuna stupili u štrajk glađu: sa uspjehom . Oni bi trebali da su, po navodima brodovlasnika, juče odletjeli kući.

Ljudi na brodu “Mein Schiff 3” su puno toga već pregrmjeli. Prvo je brod do sredine aprila bio usidren ispred Teneriffa: da bi pokupio posade iz ostalih kruzera TUI-flote. Brodovlasnik je svima uz to smanjio plate, i to ne malo. Potom su sve sakupljene posade zajedno otplovile na ovom brodu put Cuxhavena. Gdje je ustanovljen prvi slučaj covida-19, a potom još osam.

Jeste da su svi inficirani odmah izolovani a kasnije transportovani u obližnju kliniku. Po slovu TUI Cruises nije bilo teško oboljelih na brodu. Ali unezverenje na kruzeru je bivalo sve veće. Članovima posade je naređeno da svim moraju ostati u svojim kabinama, koje su silom prilika morali da dijele sa gomilom ostalih, na najužem zamislivom prostoru. “Brod je bio pun kao konzerva sardina, ljude je bio obuzeo užasan strah”, kaže đakon Struwe.

Dvojica muškaraca iz Nikaragve su digla pobunu kad su im saopštili da njihova država odbija da im dozvoli povratak kući. Slomili su sve što im je palo šaka pa je policija morala na brod. Da bi spriječili dalju eskalaciju su TUI Cruises i komanda luke Cuxhaven angažovali crkvenu “Mornarsku misiju”. Tako su đakon Struwe i njegove kolege dospjeli na brod.

 

 

Utjeha i telefonske kartice za posadu

Oni su razgovarali sa nasukanima, ispovijedali ih, utješili i duhovno ih ponovo digli. Pomagali su i rješavanju konkretnih problema svakodnevice: nabavili su članovi posada telefonske kartice da bi mogli da se jave svojima i o trošku crkve ogranizovali besplatni internet za sve na brodu. Potom je i poslodavac TUI polako počeo da organizuje prve povratne letove: za Ukrajinu pa potom Indoneziju.

“TUI je problem shvatio vrlo ozbiljno”, kaže đakon Struwe. “Kad su ljudi počeli da se vraćaju kućama popustio je i psihološki pritisak a poslije svakog odlaska je bilo i više mjesta na brodu za ostale.” Kad su prvi članovi broda dobili dozvolu da sidju na kopno svi ostali su stajali po palubama: prolomio se aplauz uz želje kolegama za sretan put kući.

Puno članova posade mora na brodu da ostane do daljega: prije svega Filipinci, koji na pojedinim kruzerima čine i po pola posade. U zalivu Manile, po navodima britanskog “Guardian”-a, preko 5.000 članova posada kruzera čekaju na dozvolu da siđu sa brodova. Ali vlada Filipina ne da. Propisi predsjednika Duartea su oštri a država nema kapaciteta za karantin, kaže Peter Geitmann, sindikalni sekretar za pomorstvo u krovnom njemačkom Udruženju Sindikata “Ver.di”, i dodaje: “Situacija na kruzeru MS3 je opuštenija, ali problem nije riješen.”

 

 

Optimizam iz potpalublja

Situacija nije isto kritična na svim zaustavljenim brodovima. Na kruzeru “AIDAperla” kažu da vlada posve drugačija atmosfera. Ovaj 300 metara dugi kolos sa 18 paluba je usidren po strani u luci Hamburg, gdje je doplovio iz Barbadosa, sa oko 2.000 ljudi na brodu.

Atmosfera je uopšteno gledano dobra, kaže više članova posade na telefonu, nezavisno jedan od drugoga. Što izgleda da je posljedica uslova koji vladaju na mega-kruzeru. Skoro svi imaju solo-kabine a hrana je izvanredna, vele. Do prije neki dan su čak mogli da biraju jela iz četiri brodska restorana.

Pojedini članovi posade su organizovali i seminare za ostale. Ponekad zasvira i brodski orkestar. Posada dobija punu platu, a isplaćen im je i novac za godišnji odmor. Kapetan svako malo obavještava sve kakva je situacija. Ali najvažnija vijest koju on svima stalno ponavlja: nemamo ni jedan slučaj corone na “AIDAperla”. Jedan od članova posade koji još nije dobio kartu za let u svoju domovinu nam kaže: “Ovaj brod je za sad najsigurnije mjesto na svijetu što se tiče virusa corone”. Jedan njegov njemački kolega je boravak na brodu dobrovoljno produžio, iako je smio da siđe. “Gdje ću ja ? Pa na kopnu mi niko više brzo neće dati zaposlenje.”

Industrija krstarenja i dalje nije umrla. Koncern “Carnival” za 2021 prijavljuje “pojačanu potražnju i rezervacije”. Pa virus tamo - virus ovamo.

 

Autor: Claus Hecking Prevod: Mirko Vuletić izvor: Spiegel

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti