Print this page

Institut za biologiju mora uradio redovni monitoring mora u zalivu

U junu 2020. godine, naučni saradnici Instituta za biologiju mora, UCG, izvršili su eksperimentalno uzorkovanje povlačnom mrežom kočom, u skladu sa dozvolom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ovaj monitoring se obavlja kontinuirano već 15-tak godina, u periodu maj ili jun radi istraživanja stanja demerzalnih resursa u Bokokotorskom zalivu.

Cilj monitoringa je i upoređivanje stanja i karakteristika populacija komercijalno važnih vrsta (arbun, oslić, barbun, itd) na otvorenom moru gdje su one pod uticajem kočarskog ribolova koji se smatra neselektivnim, i unutar Bokokotorskog zaliva gdje je inače zabranjen ribolov povlačnom mrežom kočom i gdje su ove populacije eksploatišu alatima malog obalnog ribolova (mrežama stajaćicama) .


Uzorkovanje je izvršeno pomoću kočarskog broda „Sveti Marko“ u dva kočarska poteza u trajanju od 30 minuta, na području zaliva od Perasta do Svetog Stasija, na dubini od 35-40 metara.
Obrada prikupljenih uzoraka izvršena je u laboratoriji za ihtiologiju i morsko ribarstvo, Instituta za biologiju mora, Univerziteta Crne Gore. Podaci su prikupljeni obradom cjelokupnog ulova, uzete su dužine jedinki za svaku vrstu, dok su za komercijalno važne vrste (oslić, barbun, arbun i šnjur) uzete još i težina jedinki, pol i stadijum reproduktivne zrelosti. Sakupljeni podaci unijeti su u bazu podataka direktorata za ribarstvo MPRR (Ribarski informacioni sistem Crne Gore).
Kao i ranijih godina, najzastupljenija vrsta u ulovu bio je arbun, dok je zabilježen određeni broj jedinki oslića, barbuna i šnjura. Od vrsta koje nisu od komercijalnog značaja najzastupljenije su bile: patarača, gira oštrulja, batoglavac, špar, dok je zabilježeno još i 10-ak drugih vrsta. Od rakova zabilježen je gambor, a od glavonožaca lignja i sipa. Od hrskavičavih riba jedina zabilježena vrsta bila je drhtulja.
Pored komercijalnih vrsta za ribolov: riba, glavonožaca, mekušaca, raznih nejestivih beskičmenjaka, u mrežama su bile prisutne i velike količine otpada, na prvom mestu plastike, što predstavlja sve veći problem na našem primorju.

PODIJELI