Problem erozije, koji je evidentna na našoj obali, najprimjettniji je upravo na ovim kupalištima, koja su iz godine u godinu sve manja i manja.
Da je erozija izuzetno veliki problem postala i na našem dijelu obale, te da su najpopularnija kupališta gotovo prepolovljena, svjedoče i podaci da je širina plaže Mogren u Budvi smanjena u poslednje dvije godine za 2,25 metara, dok je nivo pijeska pod vodom manji za 35 centimetara. Na plaži Pržno širina plaže smanjena je poslednjih pet godina za četiri metra, dok je debljina pijeska manja za 35 centimetara. Širina plaže u Petrovcu smanjena je za 4,6 metara, a nivo pijeska za 73 centimetra.
Osim toga što je većini turista i mještana tokom špica ljetnje sezone na ovim plažama praktično onemogućeno da se kupaju, jer su prebukirane, kupalištima prijeti i nestajanje. Naime, nekontrolisana gradnja u zaleđu, prije svega izgradnja stanova za tržište i zgrada čiji su temelji podignuti na bujičnim potocima i kanalima, od kojih zavisi prihranjivanje i održavanje pješčane mase, plaže su u proteklih deceniju smanjenje drastično
Dvije plaže na Mogrenu su od 1930. godine smanjene za trećinu i to prvenstveno izgradnjom Jadranske magistrale prije gotovo pet decenija. Tada su zaustavljeni vodotoci koji su plaže bogatili pijeskom. To je bilo prirodno prihranjivanje. Takođe, bujični kanali koji su donosili pijesak na plažu Pržno, izgradnjom hotela „Maestral“ zaustavljeni su. Isto se događalo i sa plažom u Petrovcu, gdje su izgrađene mnoge zgrade i vile, a posebno hotel „Palas“. Oni su prekinuli prirodno, vodotocima, dopremanje pijeska, ali su dobar dio pijeska odnijeli i snažni olujni vjetrovi.
Plaža u Pržnu , nekada najljepša plaža u mirnoj uvali, dodatno je uništena izgradnjom kamenog zida koji je iskorišćen za ugostiteljske terase, pa su talasi i ono malo pijeska koje se ispod zida nalazilo odnijeli, tako da je središnji dio plaže potpuno nestao. Sada , umjesto jedinistvene, postoje dvije plaže, i to veća ispred hotelskog kompleksa “Maestral”, i druga manja koju obično koriste turisti i mještani.
Najnoviji građevijski bum koji se dešava u Pržnu, koje je za praktično pretvoreno u veliko gradilište, dodatno je stvorilo bojazan da će se i preostali potoci, pregraditi i time plaži onemogućeno obnavljanje.
VEZAN TEKST: A gdje su naše plaže?
JP Morsko dobro je još prije četiri godine u saradnji sa Centrom za marinski i priobalni inžinjering i konsaltnig „Adriatik“ iz Kotora pokrenulo je projekat „Monitoring obalnih procesa“. Projekat je obuhvatao posmatranje plaža Mogren, Pržno i Petrovac sa namjerom da se u narednim fazama monitoring proširi i na plaže koje je, takođe, zahvatila erozija, Slovenska, Bečićka, Jaz, Buljarička, Velika ulcinjska plaža i druge.
Za svaku plažu određeno je da se uradi četiri do pet poprečnih profila. Ukupno je realizovano pet ciklusa mjerenja kojima su obuhvaćeni periodi sa intezivnijom erozijom i periodi smanjenog inteziteta talasa tokom ljetnjih mjeseci.