Egon Savin je o predstavi naveo da ”Jednostavnim i emotivnim rečenicama Milutin donosi strašne slike rata, mjeri događaje svojim mjerilima i ukazuje ne samo na besmislenost rata u kojem je pobjeda ostvarena desetkovanjem vojske i naroda, žrtvovanjem omladine već i o lakovjernosti naroda koji povedeni idejom velike države Južnih Slovena, ostavljaju svoje voljene boreći se i ginući za ‘više’ ciljeve koje ni sami sebi ne mogu objasniti. Njegov glas je glas razuma - on se oštro suprotstavlja ‘heroizmu’ koji je plaćen hiljadama života i slavi stečenoj nestankom polovine stanovništva Srbije. ‘Knjiga o Milutinu’ je antiratna predstava”.
Nenad Jezdić kome je “Knjiga o Milutinu” prva monodrama u karijeri o Milutinu kaže sledeće: ”Milutin je neznani junak, paradigma istinskog patriotizma, istinske hrabrosti, istinskog junaštva. Svi ti ljudi znani i neznani, pa i Milutin, svi ti ljudi koje imamo u porodičnim albumima su meni kroz ovaj tekst usadili jedan priziv. Osjećam priziv da se to čuje, da se to izgovori... Dobro bi bilo da se mi, sto godina poslije, kao pojedinci i kao svekoliki narod, upitamo gdje je nestala spremnost za žrtvu, ratnička čast, ljudsko poštenje, ljudska skrušenost, pomirljivost, humanost - sve su to Milutinova pitanja, sve to jeste Milutin... Sveprisutna mi je sumnja u glavi da li sam uopšte dostojan da makar i tih sat i nešto na sceni budem Milutin Ostojić. Pitam se da li sam dostojan nasljednik Milutinovog testamenta”.
Pored reditelja Egona Savina koji potpisuje i adaptaciju teksta autorski tim predstave čine Vesna Popović, scenografija i  Bora Dugić, muzika.