Uski pojas uz magistralne puteve, nažalost pretvoren je u deponije.

Zahvaljujući tehnološkim dostignućima, danas više nego ikad, imamo mogućnost da posmatarmo našu živtonu sredinu izdaleka. Od prvih fotografija Plave planete iz svemira i snimaka pri prvom, i do sad jedinom, čovjekovom obilasku mjeseca dominanta je ideja da posmatramo izdaleka naše mjesto življenja. Dislocirani vjerujemo da ćemo prepoznati i pronaći sve ono što nam je po-trebno, a nije postojalo u neposrednom okruženju. U našem društvu sve je više prisutna ideja da posmatramo naše probleme sa distance i da na taj način bolje razumijemo naše postojanje i ekološko nastajanje. Opšte je mjesto da ste uspijeli da stvorite karijeru isključivo ako izađete izvan sredine koja vas je oblikovala i formirala. Distanca u odnosu na životnu sredinu koju naseljavamo ne dozvoljava nam da zaista osjetimo i razumijemo potrebe i mogućnosti naše zajednice. Sve veći broj naših sugrađana planira život izvan Crne Gore i regiona. Njihova ideja “bjekstva” ne doprinosi rješavanju nagomilanih ekoloških problema zajednice koju naseljavamo. Ideja bjekstva ukazuje na problem odnosa prema prirodi koji postoji već hiljadama godina u našim kulturnim i socijalnim postavkama. 

U periodu kada se Buljarica priprema za “najspektakularniji“ događaj ljeta (čitaj SEA DANCE FESTIVAL), u njoj boravi dr Helmut Roscheisen, nekadašnji generalni sekretar DNR-a. Za neupućene evo nekoliko važnih informacija o Buljarici, dr Roscheisen-u i Sea Dance Festivalu.

Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore, (PPPNOB), najveće ostrvo na ovom dijelu Jadrana, ostrvo Sv. Nikola pored Budve, označeno je kao prioritetna razvojna zona.

Avangarda je opasan posao.“ Potlač, Žil Ž. Volman, br. 14, 30.11.1954.

Nemoguće je ozbiljno dovesti u pitanje bilo koji oblik društvene organizacije ako se ne dovede u pitanje njen jezik.“ O prolasku nekoliko osoba kroz prilično kratku jedinicu vremena, Gi Debor, film iz 1959.

U poslednjih par dana je na društvenim mrežama privukao pažnju pravi mali rat PR tekstovima između konsultantske agencije iz Fidelity consulting i Nacionalne turističke organizacije, vezano za rezervisanje sredstava od 100.000 eura za izradu portala (!!!), kao i milionskim iznosom za kreiranje sadržaja na sajtu za potrebe NTO, .

Tekstovi su vrlo zanimljivi i finansijski potkovani, te vas molimo za strpljenje pri čitanju. Sve je počelo ovim saopštenjem:

Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOP) naći će se ponovo na uvid javnosti i to nakon isteka perioda od pune dvije godine od prethodne javne rasprave, koja je obavljena početkom 2016. Priprema ovog značajnog regionalnog plana za područje Crnogorskog primorja, traje neplanirano dugo. Vlada je u maju 2011. donijela odluku o izradi plana, dok je u septembru 2011. godine potpisan ugovor o izradi plana sa konzorcijumom Republičkog zavoda za urbanizam, Horwath HTL iz Zagreba i Montecep-a iz Kotora, koji je na javnom konkursu dobio taj posao.

Kao i svaki zakon, i Zakon o turizmu ima svojih dobrih strana, ali ima i onih koje treba preispitati, tvrdi profesor Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, koji je u intervjuu za Dan naglasio da registraciju turističkih vodiča u Centralni registar privrednih subjekata CPRS neki pravdaju potrebom naplate poreza, pri čemu je naglasio da je način oporezivanja propisan posebnom legislativom, ističući da nema potrebe da se fizičko lice gura da postane pravno lice radi lakše kontrole plaćanja poreza.

Prof. dr Boštjan Šimunić sa Instituta za kineziološka istraživanja Kopar (Slovenija) jedan je od rijetkih istraživača u teoriji sporta koji se bavio i sportom na reprezentativnom nivou, dakle bio je olimpijski takmičar u atletici. Konferenciju u Budvi iskoristili smo da nam predstavi sebe i navede svoja razmišljanja o sportu danas. Završio je elektrotehničku školu i već u tim godinama razmišljao o karijeri na Univerzitetu. Po nagovoru oca koji se tim već bavio, nije odabrao da studira sport, već je studirao računare, ali je kao inženjer završni rad posvetio aplikaciji u sportu koja prati svojstva i razvoj skeletnog mišića (tenziomiografija), što je posebno bitno za sport. Baveći se sportom, sam je uspio da testira aplikaciju, a tako je i pronašao ostale ispitanike za svoja istraživanja, što mu je koristilo i za doktorat.

Ivana Radovanović, asistent na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na predmetu Modelovanje i Modelovanje sa crtanjem, prvi je Fulbrajtov stipendista na polju umjetnosti u Crnoj Gori.

Budva će pući od muke, i to bukvalno! Puca, od obale, tamo gdje najmekša, najosetljivija. Velika rupa u zemlji – u duši se pojavila i popucao je asfalt… Ravnomjernom linijom u dužini od oko 50 metara otvorila se ulica koja vodi do starog grada– najstarijeg na ovom diejlu Jadrana. O da, starijeg i od Kotora. Oće zemlja da zaplače. A kako da to osjete oni koji zemlju ne gledaju kao ženu, jer to vam je zemlja – hrani se, njeguje, čuva i sjemenom se dariva, a onda rađa novi život, obnavlja i tvori vječnost. To je tvoje parče zemlje, čuvaj ga, ne može niko drugi da ga ima, zemlja je žena, majka, ne možeš to dati, izdati…

   Već duži niz godina urbanisti, planeri i eksperti iz oblasti turizma ukazuju da će nekontrolisana i stihijska izgradnja u Budvanskom priobalju u potpunosti ukočiti i ugušiti dalji razvoj turizma u tom dijelu crnogorskog primorja. Čak se tvrdi da je prostor Budve u urbanističkom smislu devastiran i da ga treba prepustiti sebi samom. Sa druge strane i najzagriženiji protivnici dosadašnjeg razvoja Budve priznaju da udio Budve u ukupnom crnogorskom prihodu od turizma iznosi više od polovine. Tu se postavljaju tri pitanja:

Turizam Crne Gore je pretjerano zavisan od Rusije, koja prema zvaničnim podacima čini gotovo trećinu turističkog prometa kod nas. Ako se tome dodaju brojni stambeni objekti ruskih građana kod nas, onda je to vjerovatno 70 do 100 odsto više, tako da je realno prognozirati da nam sa ruskog tržišta dolazi oko 40 odsto turista. Sa šest odsto turista iz Ukrajine, možemo reći da nam sa ova dva tržišta dolazi 50 odsto gostiju, što je mnogo i veoma riskantno, kazao je u intervjuu za „Dan” dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.

Ove godine ne možemo očekivati veliki skok životnog standarda, kazao je viceguverner Centralne banke Nikola Fabris za Atlas TV. Da nije bilo garancija za Kombinat aluminijuma Podgorica KAP i izvršnih presuda budžetski deficit, kako kaže Fabris, u prethodnoj godini iznosio bi svega jedan odsto. On je istakao da se dobar trend naplate javnih prihoda nastavlja i dadaje da je samo u januaru ove godine naplaćeno 28 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Piše: Dipl.ing. Ekrem Zejnilović 

Konsultant Crnogorskog Fonda za Solidarno Stambenu Izgradnju

Tekst je nastavak teksta: Socijalna stambena politika u Budvi - više od politike

Piše: Dipl.ing. Ekrem Zejnilović 

Konsultant Crnogorskog Fonda za Solidarno Stambenu Izgradnju

 I pored vidnih napora koje opština Budva čini u rješavanju stambenih pitanja svojih građana sa nižim i srednjim primanjima, u budućnosti ovo pitanje ostaje veliki izazov. Kako sa ograničenim resursima učiniti najviše i kako napraviti što manje grešaka. Veliki je broj pitanja iz ove oblasti na koja treba naći  pametan i dugoročan odgovor i onda odgovore pretočiti u strategiju i operatvnu realizaciju.

Blog Nikole Fabrisa:

 Dok je osamdesetih i devedesetih godina važila za „društvo bogatih“ svi su hrlili u Evropsku uniju. Veliki broj zemalja, poput Španije, Irske i Grčke je doživeo, pravi privredni preporod nakon ulaska u EU. Ipak, sa druge strane neke bogate zemlje poput Švajcarske i Norveške, nisu želele u EU. Nakon kraha socijalizma, nastala je prava trka ko će pre ući u EU. Od tada EU je dobila 13 novih članica, ali snovi o brzom ekonomskom razvoju ulaskom u EU se nisu ostvarili. Globalna finansijska kriza je dodatno raspršila ove snove. Evropska unija je zapala u recesiju, jedan broj zemalja je upao u duboku finansijsku krizu. Kriza je najteže pogodila Grčku, Portugaliju i Irsku, a ozbiljno su se „ljuljale“ i Španija i Italija. Tada se desilo ono što je prije samo nekoliko godina izgledalo nezamislivo, da do juče bogate zemlje EU, „zakucaju na vrata“ MMF-a tražeći spasonosne kredite. Novi udarac Evropskoj Unije je zadao Island, formalno odustajući od daljih pregovora o pristupanju EU.

Blog Nikole Fabrisa: 

U domenu fiskalne politike u prethodnom periodu je primenjen čitav niz poreskih reformi, od kojih je većina dala dobre rezulate, ali imajući u vidu i dalje visok nivo javnog duga i prisustvo budžetskog deficita biće potrebne i nove poreske reforme. U pitanju je vrlo osetljiva oblast, jer često povećanje poreza ne mora dati očekivane efekte u vidu rasta poreskog prihoda. Tako, na primer još davne 1728. godine, tada poznati ekonomista, Dž. Svift je izneo ideju da ukoliko se neka grana oporezuje iznad uobičajene poreske stope onda će poreski prihodi naplaćeni u toj grani biti manji za jednu polovinu. Takođe, čuvena je Sviftova izreka da kada su u pitanju porezi i carine dva i dva nisu četiri, nego najčešće jedan.

Milašević Predrag:

            Poštovani čitaoci,

            Poslije kraćeg odmora koji sam proveo van Budve, ponovo sam tu da zajedno sa Vama prokomentarišem još jednu temu. Ovoga puta bih sa Vama zajedno da podijelim moj osjećaj okupacije užeg i šireg centra Budve od strane taxi vozila.

            Za mene je jedna od najružnijih slika u Crnoj Gori, pogotovo kad se ima u vidu da je to prvi kontakt sa Državom, frontalni napad taksista kada izađete iz zgrade Aerodroma Tivat. Umjesto da turistima prvi osjećaj izlaska iz aerodromske zgrade bude miris mediterana, prvo sa čime se susretnu je napad nekih ljudi bez uniforme koji Vam se unoseći u lice nude taxi prevoz, dok u ne malom broju slučajeva tu dolazi do fizičkog kontakta povlačenja za ruke i slično, cijeneći svoje usluge „odokativno“ prema njihovoj slobodnoj procjeni, naravno taksimetar se i ne spominje. Pored svih mana koje ovaj grad ima, nadao sam se da se to u Budvi nikada neće dogoditi, ali evo dogodilo se.

Milašević Predrag: 

Poštovani čitaoci,

Kao prvo koristim priliku da Vam se zahvalim na interesovanju koje ste pokazali vezano za naš sajt, a u svoje lično ime da Vam se zahvalim zbog pokazanog interesovanja za moj prethodni tekst, jer sam očigledno prema broju čitanja teksta izazvao Vašu pažnju. Nadam se da će Vam i ovaj tekst biti interesantan, te da ćemo zajedno napraviti krupne promjene u našem Gradu.

Ovim tekstom bih se osvrnuo na problem naših plaža. Crna Gora se godinama reklamira sa sloganom „Divlje ljepote“, ali kad su naše plaže u pitanju stvar i jeste „divlja“ ali nažalost bez ljepote. Nedomaćinski odnos Države posebno kroz pogrešnu primjenu zakonskih odredbi, odnosno lošeg zakona koji reguliše ovu oblast dovelo je do toga da prelijepe plaže budvanske rivijere budu prekrivene plastikom, šarenilom suncobrana, drugim plažnim imobilijarom što sve izbija u prvi plan, dok nestvarna ljepota plaža koje ima Budva cijelu sezonu ostaje pokrivena i nedostupna za uživanje nikom od nas, računajući i tu mnogobrojne turiste koji ovdje ljetuju.

Poštovani čitaoci i dragi sugrađani,

Čast mi je i zadovoljstvo, a mogu slobodno reći i privilegija da budem dio tima koji je pokrenuo sajt Primorske novine. Moj zadatak će biti da Vam pružim pomoć koja je vezana za pravna pitanja, dam potrebna obavještenja i sugestije, formalno procesuiranje inicijative koje ćete Vi pokrenuti i odgovorima na sva pitanja koja ćete mi postaviti.

Prema šemi sajta ponedjeljak će biti dan koji je posevećen pravnim pitanjima i rješavanju Vaših problema ili barem pronalaženje bržeg puta za njihovo rješavanje.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja