Turisti, molimo vas, ne dolazite!

Sve više gradova u Evropi želi konkretne mjere kako bi ograničio broj turista

 

Pariz je i dalje najposjećeniji grad u Evropi i njega posjećuje oko 40 miliona turista godišnje. Ali Pariz je velik: šire područje grada broji oko 12 miliona stanovnika, tako da pravi Parisien tek malo gunđa i u širokom krugu zaobilazi mjesta u svom gradu gdje zna da sve vrvi od turista. 

 

Ali jedan od 1,6 miliona stanovnika Barcelone nema šansi izbjeći bliski susret sa oko 8 miliona posjetioca tog grada, a još manje šansi ima jedan od oko 550.000 stanovnika Lisabona - pogotovo od kako je glavni grad Lisabona i među mladima postao 'in', mjesto koje se svakako treba posjetiti. Prošetali smo po nekoliko evropskih gradova kojima je turista zaista "na vrh glave”.

 

Barcelona

 

Već godinama se stanovnicima glavnog grada španske pokrajine Katalonije čini da navala turista u njihov grad svake godine postaje sve veća, posebno u staro središte grada i u okolna područja. Već prošle godine je ta poplava posjetioca uzrokovala više okupljanja građana četvrti Barceloneta, nekada tradicionalnog radničkog "kvarta" gdje su živjeli i ribari. Ali danas se u toj slikovitoj četvrti praktično svakog dana događaju ispadi pijanih turista, a problem su i stanovnici koji ilegalno nude smještaj.

Činjenica jest da turizam čini čak 12% lokalne privrede, ali nedavna istraživanja pokazuju kako većina građana Barcelone navalu turista smatraju "najvećim problemom" tog grada. Ada Colau, nova gradonačelnica Barcelone je odlučna da ograničiti broj turista u tom gradu. Privremeno je ukinula izdavanje upotrebnih dozvola za nove hotele, hostele i privatni smještaj, makar je konkretno pogođeno samo tridesetak novih zahtjeva. "Bilo je neophodno da počnemo sređivati neke stvari", kaže ova nezavisna političarka. "Trebamo regulativu turističke ponude koja će uzeti u obzir i potrebe ljudi koji zaista žive ovdje", kaže gradonačelnica.

barna.jpg

 

Lisabon

 

Glavni grad Portugala je postao jedan od glavnih odredišta za takozvane "urbane turiste". Osvojio je već nekoliko međunarodnih nagrada turističkih organizacija i bilježi najveću stopu porasta turista u čitavoj Evropi. Na taj način se i novi hoteli pojavljuju posvuda po gradu, baš kao što vrtoglavo raste i broj apartmana i privatnih smještajnih kapaciteta.

"Lisabon je trenutno u modi, ali za ljude koji stvarno i žive ovdje je to negativan trend", objašnjava Luis Paisana. On je na čelu udruženja stanara drevne lisabonske četvrti Bairro Alto i objašnjava: "Istorijsko jezgro grada je jednostavno premaleno da bi smjestilo ovu masu turista."

Ipak, kod načelnika turističke zajednice grada João Cotrm de Figueiredo takve žalbe nailaze na gluve uši. On pak smatra kako je to sve pretjerivanje: "Ne mislim da imamo previše posjetioca", tvrdi turistički radnik. Šta više, tvrdi kako "ima potencijala da se poveća broj turista" u Lisabonu.

Lisbon19166.jpg

 

Venecija

 

To je svakako grad u kojem se stanovnici već decenijama bore protiv najezde turista, makar se čini da Veneziani jedva da imaju šanse u toj bitci. Nekada je to bio živ grad, prepun građana koji su se odlično snalazili po njegovim kalama i kanalima, ali sve se više pretvara u svojevrsni italijanski Disneyland u kojem zapravo živi sve manje stanovnika.

Podigla se ogromna prašina kad se čulo kako u Veneciji žele zabraniti kofere i putne torbe na točkićima. Doduše, sve se to pokazalo tek kao glasina, ali postoje i veoma ozbiljne inicijative kako da se obuzda rijeka turista i da se stvori koncept odgovornog turizma u tom gradu. Posljednjih godina se posebno oštro vodi rasprava da li da se ogromnim kruzerima dopusti ulaz u lagunu ili barem koliko duboko u nju. Ovaj grad sa drevnom i bogatom istorijom ima novog gradonačelnika, Luigija Brugnaroa koji je izabran sredinom juna i kojeg čeka mnogo velikih izazova za svoj grad.

V11.jpg

 

Rim

 

Glavni grad Italije je mnogo veći od Venecije ili Lisabona, ali i u Rimu mnoštvo turista niti ne pomišlja napustiti zapravo maleno područje gdje su smještene najvažnije znamenitosti, od Španskog trga i Fontane di Trevi pa do Vatikana s druge strane Tibra. Isto tako, posebno u ovoj krizi, mnogi Rimljani i žive od turizma, ali to ih ne sprječava da glasno ne negoduju protiv rijeke turista i njihovih autobusa koji hitaju prema koloseumu ili prema katakombama na Via Apia i koji ionako haotičan promet u tom gradu čine pravom katastrofom. Još je gore sa restoranima i ugostiteljskom ponudom u tom turističkom "Bermudskom trouglu" Rima. Ugostitelji su raširili svoje stolove posred ulica, a i hrana koju nude je natjerala čak i udrugu za zaštitu italijanskog kulturnog naslijeđa na proteste šta se to danas nudi pod "italijanskom kuhinjom" - i što je još gore - kakva se bezočna cijena traži za taj obrok. 

U popisu zahtjeva se traži da turistički autobusi moraju ostati daleko izvan centra, ali i da se oštrije nadzire smještaj turista.

S druge strane, mnogi Rimljani su zabrinuti slikom koju njihov grad ostavlja na turiste. Naročito u ljetnim mjesecima i kad počne Ferragosto, mnogi stanovnici napuštaju grad i tamo ostavljaju turiste koji tumaraju ulicama pod vrelim suncem i traže neku trgovinu koja je otvorena. I među turistima je Rim došao na zao glas kao preskup i prepun saobraćajnih gužvi.

rome1-1024x640.jpg

 

 

VEZANO: Barselona je upravo objavila rat AirBnBu

 

Izvor: (Deutsche Welle)

 

 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja