Bez oštrih kazni krivolov neće stati

Malo je koja građanska akcija u skorije vrijeme pokrenula ljude, uvezala pojedince, institucije i medije, ali i promijenila stvari kao pokret Stop krivolovu.

I to u oblastima mimo politike ili vjerskih pitanja koje tradicionalno okupiraju pažnju javnosti u ispraznim polemikama već zaštite životne sredine od uništavanja. Posebne vrste uništavanja ubijanja mora koje u začarani krug zloupotreba uvezuje krivolovce, njihove prikrivene zaštitnike i saučesnike, među kojima i pojedine vlasnike restorana, nakupce ribe pa i potrošače koji potražnjom diktiraju ponudu ugroženih vrsta školjki i riba.

Borba protiv izlova ribe nedozvoljenim sredstvima u najvažnijoj ravni, sankcionisanju interesno povezanih grupa i pojedinaca, i pored početnih koraka tek treba i mora da dobije snažniji odgovor države i institucija. U protivnom bi val energije i stepen osvješćenja mogao da se rasprši i nestane kao što zbog pohlepe i zarade nestaju prstaci ili vongole.

 

Ono što je u aprilu 2017. godine odjeknulo na Jazu kod Budve bio je veliki šamar državi. Usred međunarodnog kupa u podvodnom ribolovu budvanski su dinamitaši, eksplozivom tukli ribu dok su strani takmičari u blizini skupljali poene u prelijepom moru, pod nebom koje niđe nije plavo kao na našim razglednicama... Naličje naše stvarnosti zabilježeno na snimcima dna prekrivenog stotinama kilograma mrtve ribe obišlo je region. Usput su prezentovane regionalne karte sa crnim tačkama na kojima se odvija dinamitaška aktivnost na Jadranu gdje je Crna Gora, na našu sramotu, dominirala!

 

Sve je to skupa bio okidač za bunt pobornika prirode i sportskih ribolovaca i ronilaca; nezadovoljstvo se prenijelo na društvene mreže, sa njih na novinske stupce. I gotovo da bi tu bio kraj talasanju koje je i ranije kretalo pa se umirivalo da nije grupa ljudi, istinskih ljubitelja sportskog ribolova i ronjenja, stala pod isti barjak. Bolje rečeno pod spontano nastali logo koji je postao zaštitni znak koji su, ispostaviće se, vremenom počeli preuzimati i ljudi iz drugih država kao prepoznatljivu simboliku otpora sebičluku, kriminalu koji prijeti biodiverzitetu, životnoj sredini i resursu od kojeg jedna država, sa dobrim pristupom i pametnim gazdovanjem može lijepo da živi.

Naprije je razbijena sumnja da pojedinci mogu dati doprinos. Jer upravo su pojedinačne dojave, javljanja, pritisci, fotografije, video snimci i buntovno lijepljenje plakata protiv krivolova čak i na dinamitaškim pozicijama, doveli do zajedničke platforme oko koje su se grupisali i klubovi za sportski ribolov i ronjenje, nevladine organizacije u čijem fokusu je zaštita mora, kao i neke naučne ustanove, poput Instituta za biologiju mora, čiji su stručnjaci dali nemjerljiv doprinos čitavoj akciji ali i osvješćivanju javnosti koja je prepoznala srazmjere problema krivolova.

 

VEZANO: Novi zakon o ronjenju protiv crnog ronilačkog biznisa

 

Mediji su, po logici stvari, bili jako zainteresovani za temu. Neki manje, neki više, neki su tek prenosili pisanje drugi, ali je kao nikada ranije tema krivolova isplivala u prvi plan i na naslovne strane.

Pobjedaje u ovoj priči, bez lažne skromnosti, otišla korak dalje. Tokom ključnih momenata kada se lomila izdržljivost same ideje, kada su i pojedini nosioci borbe protiv krivolova gotovo sumnjali u mogućnost da se bilo ko ozbiljnije uhvati u koštac sa ovim problemom naš list je istraživački, iz vikenda u vikend donosio nove podatke, ukazivao na nove uglove problema, konsultovao nove sagovornike, ukazivao na rupe u zakonu, propuste nadležnih, ali i boravio na najnepristupačnijim lokacijama u dinamitaškim gnijezdima u Grblju, i to krajem proljeća, usred sezone masovnog ubijanja skakavica i gofova. Slikom i podacima ukazivali smo na to o kakvom se problemu radi.

U momentima kada smo u tom izvještavanju nailazili na barijere, bilo da se radilo o opstrukcijama, nerazumijevanju ili pukoj birokratskoj usporenosti, tematiku u koju je prstom upirala Pobjeda svojim upitima i urgencijama poduprli su članovi Savjeta za građansku kontrolu policije dajući veliku podršku i doprinost borbi protiv dinamitaša, ali i cijelog tog organizovanog kola oko kojeg se vrti unosan biznis.

Akcija Stop krivolovu je pokazala da država, ukoliko želi da riješi problem, i te kako ima resursa, jer su ključni resurs za takve probleme ljudi, a najmanje tehnika. Jednako kao što opstrukcija ili nezainteresovanost pojedinaca ili, još gore, korupcija, doprinose da dinamitaši ili noćni ronioci ostanu van dometa zakona.

Kada pomenusmo zakon: jesenas je na drugom sastanku Radne grupe za suzbijanje nedozvoljenog izlova ribe tijela formiranog odlukom Vlade potaknute građanskom i medijskom inicijativom usvojen akcioni plan mjera za koji su glavninu tačaka pisali upravo predstavnici građanskog pokreta Stop krivolovu zajedno sa Savezom za sportski ribolov na moru i ribolovnim i ronilačkim klubovima.

Jedna od ključnih prepoznatih "rupa koje i dalje drže dinamitaše daleko od rešetaka spuškog zatvora je blaga kaznena politika. Gotovo obesmišljena do te mjere da su i pored zapriječenih sankcija kriminalci uglavnom završavali na uslovnoj. Ili se događalo da bude procusuiran jedan od osumnjičenih zbog 300 grama eksploziva, a drugi zbog više desetina kilograma nikako da dobije kartu za Spuž.

No, valjda se to u ovoj novoj godini promijeni. Jer ako ostanu sankcije na istom nivou, onda država sama sebi skače po kičmi.

 

VEZANO: Dinamitaši u Crnoj Gori rade prekovremeno

 

Mrijest brancina koji traje tokom januara i februara pokazaće da li su akcije od ljetos tek bile pokušaj umirivanja javnosti ili dugoročna strategija otpora krivolovu.

Stvari su krenule od mora, procesuirano je nekoliko okorelih dinamitaša, stvari su u 2017. pomjerene sa mrtve tačke, ali dok prvi kriminalac ne odleži pola godine iza rešetaka teško je očekivati da ribolov eksplozivom postane prošlost. Jer, dinamita neće falit, kao što, nažalost, ne fali ni struje krivolovcima na Skadarskom jezeru koje i dalje ostaje primjer nemoći, ili bolje rečeno, premoći kriminalaca koji potapaju barke ili cijepaju gume onima koji javno progovore protiv njihovog uništavanja prirode.

To je direktno upiranje prsta u oko državi koja ne smije stati, već dodati gas u borbi protiv ove vrste kriminala. I to ne zbog Evrope i otvaranja pregovaračkih poglavlja. Već zbog svojih ljudi i prirode bez kojih sve usvojene norme i pohvale za dosegnute međunarodne standarde možemo okačiti o klin.

Zato stop krivolovu!

 

VEZANO: Kakav je kvalitet ribe u Jadranskom moru?

Izvor: I. PERIĆ  za Pobjedu

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja