Pukotina u Mediteranskoj ulici: Beton teče tamo gdje voda neće

Blog Dr Goran Ivo Marinovic

Da li se sjećate momenta kada je Budva kao najprogresivniji grad u državi postala simbol devastacije urbanog prostora? Arhitektonsko-urbanistička praksa predstavlja socijalno, ekološko, ekonomsko i prostorno planiranje. Programskom studijom Budve, koja se bazira na analizi postojećih i planiranjem novih sadržaja, utvrđeno je alaramantno stanje izgrađene sredine. U Budvi do sada nije bilo socijalno odgovorne prakse, a još manje investicionih projekata rađenih po ekološkim regulativama. Ekonomski aspekat projektovanih objekata rezultirao je prenaseljenošću. Ova pojava je dovela do izgradnje apartmanskih jedinica koje su potvrda socijalnog i ekološkog disbalansa u gradu. S obzirom na to da svi parametri arhitektonsko-urbanističke prakse do sada nisu ispoštovani, negativne posledice po grad su neminovne. Ostaje jedino pitanje na koje će se sve načine posledice manifestovati. Pukotina u Mediteranskoj ulici je samo početak posledica neplanske gradnje.


Ovakvo zatečeno stanje možemo tretirati na dva načina: oponašanjem ili otporom. Metodom oponašanja se na jedan ili drugi način podržava postojeća praksa. Uljepšavanjem fasada i primjenom savremenih materijala na iste, samo se nastavlja devastavija urbanih prostora. Drugi metod je otpor i on predstavlja borbu protiv privatnih interesa sa ciljem da se obustavi dosadašnja divlja gradnja. Ishod ove borba ne treba da odvrati sadašnje i buduće investitore, već naprotiv treba da im dostavi zakonsku regulativu iz oblasti životne sredine sa akcentom na socijalne i ekološke odgovornosti prilikom projektovanja objekata.


Kada je u pitanju prostorno planiranje Budve, neophodna je diskusija o aspektima socijalno odgovorne i ekološke arhitektonsko-urbanističke prakse. Želio bih da podsjetim građane da Budva ima još javnih zelenih površina koje mogu da doprinesu kvalitetu urbanog planiranja. Pored toga postoje i objekati koji imaju potencijal da se adaptiraju, a nažalost nisu u funkciji. Kako bi postigli ove ciljeve, neophodno je formirati Urbanistički savjet sa ciljem izrade smjernica za dugoročno prostorno planiranje. Ova grupa stručnjaka u saradnji sa građanima Budve imala bi za cilj da pronađe dugoročno rješenje za očuvanje zelenih površina, problem nedostatka parking mjesta i preveliki broj apartmanskih jedinica. Pored navedenih problema, u planu bi bila izgradnja vrtića, igrališta, prostora za starija lica u vidu dnevnih boravaka, sportskih i kulturnih sadržaja. Navedeni Urbanistički savjet bi svojim radom trebalo da zaustavi devastaciju grada Budve, kako bi povratio nekadašnji status "zelenog grada", obnovio svoje turističke potencijale i poboljšao kvalitet stambenih naselja.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja