Počelo potpisivanje peticije za zaštitu ostrva Sveti Nikola

Predsjednik Mjesne zajednice “Stari grad Slobodan Bobo Mitrović i predsjednik NVO Porat – Pizana Jerolim Dragičević pokrenuli su peticiju, kojom se od Skupštine Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja traži da spriječi da se na ostrvu Sveti Nikola gradi hotel od 500 kreveta i marina od 50 vezova. Upravo to je predviđeno nacrtom Prostornog plana posebne namjene za obalno područje ( PPPNOP).

Peticiju prenosimo u cjelosti:

                                               SKUPŠTINI CRNE GORE

                       MINISTARSTVU ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA

Zabrinuti i uznemireni predlogom, u nacrtu PPPNOP kojim se predviđa da se na ostrvu sv. Nikola gradi hotel od 500 kreveta i marina sa 50 vezova, mi - potpisani građani, predstavnici civilnog sektora, nevladinih organizacija i prijatelji Budve, protivimo se takvim namjerama i upućujemo vam:

                                                P E  T  I C  I  J  U

Ova PETICIJA, ovaj APEL, je kontinuirani odjek naše vjekovne ljubavi i brige za ostrvo Sv. Nikola, netaknutu prirodu, kulturno istorijsko nasljeđe i odgovorne brige za potomstvo. Sa nadom i povjerenjem obraćamo se poslanicima Skupštine Crne Gore, da ne usvoje gradnju hotela i marine na ostrvu Sveti Nikola, nego da park-šuma ostane kao u svim dosadašnjim planovima, naše zajedničko opšte dobro.

Očigledno je da predlagač plana ne poznaje život na ovom prostoru, jer ako se dozvoli predložena gradnja na ostrvu, nestaće čitav jedan živi svijet, oblici, forme i tradicija življenja i rezilijentnost budvanskog mediteranskog pejzaža.

Izgradnja na ostrvu bi prouzrokovala degradaciju morskih eko-sistema i intenzivno odumiranje staništa riblje mlađi, koja je vjekovima, baš tu pronašla svoje najbolje mjesto za život. Podvodne livade Posidonia oceanica (morske trave), najvećeg podvodnog proizvođača kiseonika, bi potpuno nestale zbog agresivne frekvencije buke, gasova, mirisa mnogobrojnih plovila.

Ostrvo Sv. Nikola još uvijek posjeduje vitalitet da zaštiti biodiverzitet budvanskog akvatorijuma, i da stabilizuje i usporava procese klimatskih promjena. Nerazumno, neracionalno, i kao politika razvoja je neubjedljivo, da u okviru istog ministarstva, jedan sektor saopštava milionske cifre koje će biti neophodne za ispunjavanje normi iz Poglavlja 27 (kojim treba regulisati kvalitet voda, vazduha, zdrave životne sredine, sakupljanja otpada i sl), a da drugi sektor u isto vrijeme planira totalnu agresiju na prirodu, za koju ni milijarde eura neće biti dovoljne za ekološku sanaciju.

Urbanizovanje ostrva je suprotno urbanističkim normama, međunarodnim konvencijama, standardima Evropske Unije u poglavlju 27, i suprotno je  standardima zemalja regiona, u kojima su pitanja očuvanja i zaštite ostrva i priobalja podignuta na najviši civilizacijski i ekološki nivo.  Zbog toga je urbanizacija i obezličenje jedinog ostrva na „otvorenom moru“ u državi Crnoj Gori, svojevrsni planerski i investitorski skandal.

Ostrvo Sv. Nikola je jedini preostali izvor žive mediteranske prirode u budvanskoj opštini, bilo da je riječ o podmorju, moru ili obali. U svim planovima od 1945. godine Ostrvo je bilo planirano kao park-šuma. To su poštovale sve vlasti i stručnjaci, sve dok državna privatizacija nije favorizovala pojedinačni, bliski i lični interes, nad opštim dobrom i  javnim interesom.

Ukoliko bi se izgradili predloženi objekti, Budva bi i doslovno bila „puštena da propadne do kraja“,  kako je prognozirao jedan od prethodnih ministara turizma i održivog razvoja. Nažalost nijedna strukovna institucija države ne konstatuje degradirajuće činjenice, pa ni poremećaje koje je već izazvao nelegalni graditelj, kada je prije dvadeset godina laičkom intervencijom uništio 800 m plaže i napravio pristanište. Spajanjem Velikog i Malog Školjića  izazvao je brojne geomorfološke poremećaje na morskom dnu, u morskim strujama, stvarajući kurente koji nikada nijesu postojali, utičući tako na nestanak staništa riba, polipa, školjki i drugih bioloških prečistača mora.

U provjerenom višedecenijskom turističkom iskustvu, a predviđeno svim dosadašnjim planovima, ostrvo je tretirano kao zona lagane rekreacije, odmora u čistoj prirodi i mediteranskih ugođaja vezanih za živi svijet flore i faune. Ono je uvijek bilo balans graditeljskom i urbanom razvoju na kopnu, a uz to je istorijsko i kultno mjesto zaštitnika pomoraca Sv.Nikole. Mi smo dio praiskonskog spoja čovjeka i prirode – materijalnog i duhovnog i ako dozvolite izgradnju, vi ste ubili prirodu i onemogućili regeneraciju i evoluciju.

Ako nas lišite ostrva, lišili ste nas živog oslonca, ispunjenog vrijednostima jednog originalnog autentičnog, našeg pogleda na svijet.  Današnji svijet je gladan ljepote i netaknute prirode, koju smo mi u Budvi imali u izobilju. Naša neuništiva ljubav prema moru i radostima mediteranske prirode i civilizacije nas motiviše da se organizujemo i tražimo od vas poštovanje normi i standarda nove urbanizacije i naših potreba.

Pozivamo vas da poštujete Ustav Crne Gore čl. 23, stav 1, prema kojem svako ima pravo na zdravu životnu sredinu, a to znači da ostrvo Sv. Nikola u planu PPPNOP ostane park šuma i da ga unapredimo u botanički rezervat.

Pozivamo vas da zajedno zaustavimo nezajažljive apetite i patologiju devastirajuće gradnje.

Pozivamo vas da brinemo o potomstvu tako što ćemo sačuvati kontinuitet najboljeg što imamo.

 

 

 

 

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice                                                   Predsjednik NVO

                Stari grad                                                                            Porat - Pizana                                                                                                                                             

         Slobodan Bobo Mitrović                                                          Jerolim  Dragičević

                                                       Budva jun 2018

 

 

 

 

 

POTPISNICI PETICIJE ZA ZABRANU IZGRADNJE HOTELA I MARINE NA OSTRVU SV. NIKOLA

                          I NAMJENU OSTRVA U PARK – ŠUMU I BOTANIČKI REZERVAT

 Ime i prezime                                   Matični broj                                     potpis                                                

…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….Mjesna zajednica Stari Grad                     Budva jun 201                 NVO Porat-Pizana

 

 

VEZANO: OSTRVO SV.NIKOLA POSTALO PRIORITETNA GRAĐEVINSKA ZONA: Vlada ne odustaje od urbanizacije Havaja

foto: Miloš Ćetković

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti