Turizam nekad i sad - neostvareni planovi bivše Jugoslavije

Većina građana ovom ljetnom turističkom sezonom nije zadovoljna, a prema riječima sugrađana, gostiju je mnogo manje nego prethodnih godina, te se svi oni rado prisjećaju zlatnih godina turizma za vrijeme Jugoslavije.

Da te godine i nisu bile tako "zlatne" za našu državu potvrđuje članak iz časopisa "Yugopapir".

Iako je Budva izgledala skroz prirodnije, politička kriza u zemlji dovela je u ćorsokak i naš turizam 90-ih godina.

Tada, navodno, srednji Jadran nije bio siguran za goste iz Srbije, a ipak se očekivalo da će turistička žetva biti među rekordnim u nekoliko posljednjih sezona.

Iako volimo da ih zovemo "zlatne godine u turizmu", dešavanja iz tih godina demantuju takve tvrdnje. Šta je dovelo do tadašnje loše sezone, građani su se pitali - da li je to politika ili cijene?

"U Slovenskoj plaži mjesta ima koliko volite, Bečićima takođe. Čuvena bečićka plaža je najbolji pokazatelj posjete - nikada nije bila praznija. Na plaži u Kamenom stotinjak gostiju. Atmosfera kao u pozorištu", tvrdio je jedan ugostitelj 90ih.

Ova sezona nije ni približno loša kao te godine, ali gostiju opet manjka. Šta je sada uzrok tome, cijene, usluga ili nešto treće?

Kompletan članak iz Jugopapira možete pročitati na ovom linku.

Zbog što veće zarade pojedinaca uništena je dragocjena priroda naše zemlje.

Regionalni plan "Južni Jadran" predstavljen je prije pet decenija. Iako plan nikada nije sproveden, njegove ideje predstavljaju vodilju za vrhunsko urbanističko planiranje.

Dokumentom su planirane izgradnja aerodroma u Ulcinju, magistrale duž cijelog Primorja, autoputa u zaleđu, sistema marina, opstanak rezervata prirode, ali i integrisanje poljoprivrede i industrije u službi turizma.

Pored toga, Regionalni plan je striktno je zabranio gradnju na obali mora, što nikako nije ono što sada možemo vidjeti u Budvi.


Foto: Portal Analitika

Drugim riječima, kako je pisao portal Analitika, planeri bivše SFRJ su regionalnim planom "Južni Jadran" predvidjeli autoput u zaleđu i Jadranska magistralu, i pored postojećih aerodroma u Tivtu i Podgorici, planirana je izgradnja vazdušne luke i u Ulcinju.

Zanimljivo, tadašnji planeri su predvidjeli definisanje pojasa u kome je zabranjena bilo kakva gradnja.

Međuprostori ostaju neizgrađeni kao rezervati prirode i služe za dnevnu disperziju turista.

Planom je predviđeno 13 turističkih autonomnih oblasti koje su međusobno povezane, a u Crnoj Gori su: Boka Kotorska (centar Herceg Novi), Budvansko primorje (Budva), Ulcinjsko primorje i Skadarsko jezero (Ulcinj) i centralno zaleđe (Cetinje).

Jedno je sigurno, da je ovakav vizionarski plan bio primijenjen Crna Gora bi već početkom osamdesetih bila najpoželjnija turistička destinacija na svijetu.

 

izor: Yugopapir/PortalAnalitika/RTVBudva 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja