Danas svakom treba odmor ili bar bijeg od dnevnih obaveza, a troškovi putovanja su sve veći, dok je planiranje odmora problem pri dnevnim obavezama na poslu. Zato mjesta koja imaju priču koje ćete se sjećati cijele sledeće godine imaju posebnu draž. Najbolja mjesta kao što su bioskop na bazenu, prirodni bazeni u Turskoj, trke autima po jezeru u Švajcarskoj, ljuljanje na ležaljci iznad talasa i drugi čine odmor još živopisnijim, a nama koji se bavimo turizmom, daju nove ideje:

Luksuzno kampovanje sa svim blagodetima ekološkog wellnessa trebalo bi u skoroj budućnosti predstavljati opštinu Kanfanar u Istri. Naime, preduzetnica Maria-Gracia Baćac u toj opštini planira izgraditi prvi istarski kontinentalni kamp s takozvanom glamping ponudom na 200 hiljada kvadrata.

Prateći vijest da je TO Herceg Novi podržao ideju da Crna Gora postane otvoreno tržište za LGBT turiste, donosimo malo više informacija o tom vidu turizma, bez pretjeranog razmatranja za ili protiv. Hrvatska se odavno preporučila kao gay – friendly destinacija i kao takva se pozicionirala na ovom, izuzetno probirljivom tržištu, koje odluikuje viskoplatežna klijentela.

Turizam je grana na koju se Hrvatska jako oslanja. Iz godine u godinu raste broj posjetitelja i želi se profilirati kao turistička velesila. Ali još nisu zaživjeli mnogi vidovi te industrije koji u svijetu donose ogroman novac. Jedan od njih je i Gay turizam.

Što radi konkurentska Hrvatska na polju turizma ove nedelje?

Brisel odobrio sufinansiranje turizma; Za zdravstveni turizam 45 mil. eura; EU novcem do vrtova lunjskih maslina

Antalija domaćin 3. Međunarodnog kongresa o odmarališnom turizmu

Antalija će u periodu između 28. i 29. nomebra ove godine biti domaćin  3. Međunarodnog kongresa o odmarališnom turizmu.

 Stručnjaci iz oblasti turizma će održati prezentacije na temu političkih i socijalnih zbivanja u svijetu i njihovom uticaju na turistički sektor. Kongres će se održati pod sloganom “Turizam budućnosti, budućnost turizma”.

Zanimljivo je da će Kongresu prisustvovati i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, koji će govoriti o novo svjetskom poretku i njegovim reperkusijama na sektor turizma.

Hiljadu žalbi od turista

 

Za proteklih četiri mjeseca Štab za praćenje turističke sezone primio je više od hliljadu žalbi turista i mještana i za razliku od ranijih godina, najviše je pritužbi bilo na izvođenje radova na gradilištima u toku sezone, što je opštinskim odlukama zabranjeno. Za razliku od lani, kada je buka i prodaja na šetalištima, bile ono na šta su se se odnosile većina žalbi, ove sezone je sasvim drugačije.

Prihodi od turizma za prvih šest mjeseci su procjenjeni na 124 miliona eura

Dominacija Rusa: Više od 100 aviona nedjeljno iz Rusije sleti u Crnu Goru

Ukupan broj nedjeljnih letova iz Rusije do crnogorskih aerodroma dostigao je čak 101 ove sezone, čineći na taj način Crnu Goru jednom od najbrže rastućih turističkih destinacija u Evropi za ruske turiste.

U Crnoj Gori sve više izletnika, a manje turista na dugim odmorima

Da li znamo koliko je zaista dobra (ili loša) ova ljetnja turistička sezona? Naizgled lako pitanje – nekoliko statističkih pokazatelja bi sve „razotkrilo“ – uvijek predstavlja zamku za nestrpljive.

Prema podacima koje je do skora svakog petka prezentovala Nacionalna turistička organizacija, za nama je ne baš pohvalnih pola godine turističkog prometa. Ako bi nam neka od primorskih opština bila reper, Kotor je već niz godina pravi pokazatelj broja onih koji na Crnogorsko primorje – na dan ili duže. Prema zvaničnim podacima koje koriste, u prvoj polovini godine ugostili smo desetak odsto manje gostiju, ali barem četvrtinu više izletnika. Turistička organizacija Kotora je jedna od onih koja svakog petka prikuplja podatke više informativno o brojnom stanju turista, i to od izdavalaca privatnog smještaja i od hotela.

Potrošačka korpa u Kotoru sve bliža hiljadarki

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u Kotoru prošlog mjeseca iznosila je 966,30 eura, i u odnosu na maj ove godine, kada je minimalna potrošačka korpa iznosila 936,20 eura, ona veća za 30,10 eura, to jest za 3,21 odsto.

Page 1 of 2

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Najnovije vijesti

Email obaveštenja

Prijavite se na naša email obaveštenja