Objavljena lista najopasnijih zemalja svijeta za putnike za 2024. godinu

Južni Sudan, Afganistan, Sirija, Libija i Somalija proglašene su za najrizičnije zemlje za 2024. godinu na listi koju je sastavila medicinska i sigurnosna konsultantska kuća International SOS, a prenosi klix.ba.

Mapa procjenjuje različite faktore za informiranje putnika i preduzeća o potencijalnim prijetnjama u zemljama širom svijeta. Ona objedinjuje ocjene zdravstvenih i sigurnosnih rizika, odražavajući uticaj događaja kao što su tekući sukobi u Ukrajini te rat između Izraela i Hamasa.

Zemlje su ocijenjene za svaku kategoriju rizika – medicinski, sigurnosni i klimatske promjene – na skali od pet nivoa u rasponu od "niskog" do "veoma visokog" za medicinske i klimatske promjene, i "beznačajnog" do "ekstremnog" za sigurnost.

U kategoriji "sigurnosti", Ukrajina, Sirija, Irak, Afganistan, Libija, Jemen, Južni Sudan, Centralnoafrička Republika i Somalija dobili su najviši nivo upozorenja "ekstremno".

Dijelovi Libana, Palestina i Rusija su zabilježili porast sigurnosnog rizika, zajedno sa Ekvadorom i dijelovima Kolumbije nakon porasta kriminala i nemira.

Najsigurnije zemlje su sve u Evropi: Island, Luksemburg, Norveška, Švicarska i Danska. U kategoriji "medicina", zemlje označene kao "veoma visoki" rizik su Sirija, Irak, Afganistan, Jemen, Sjeverna Koreja, Palestina, Haiti, Libija, Niger, Burkina Faso, Gvineja, Gvineja Bisao, Sijera Leone, Liberija, Sudan, Južni Sudan, Centralnoafrička Republika, Eritreja, Burundi i Somalija.

Zemlje pod "vrlo visokim" rizikom u kategoriji klimatskih promjena su: Sirija, Irak, Afganistan, Jemen, Čad, Niger, Mali, Nigerija, Centralnoafrička Republika, Južni Sudan, Etiopija, Somalija, Demokratska Republika Kongo i Mozambik.

Kad se radi o Crna Gora označena je "visokim rizikom" u kategoriji "medicina".

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti