Predviđenim nacrtom zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, vlada sebi daje mogućnost da po osnovu ugovora koji zaključi sa nekim investitorom stavi van snage lokalni planski dokument, odnosno, da nju i tog investitora ne obavezuje važeća planska dokumentacija.

Udruženje "Naše ognjište" koje okuplja vlasnike privatne svojine iz 11 opština to smatra neprihvatljivim upravo zato što nijedan dio ugovora ne bi smio da važi ako nije u skladu sa planskom dokumentacijom koja je na pravnoj snazi u trenutku njegovog potpisivanja.

"To je važno jer je planska dokumentacija razrada prava svojine na nepokretnostima na terenu i ne trpi takav vid ugrožavanja i uskraćivanja osnovnih pravnih, ekonomskih i tržišnih garancija", kazao je za podgoričke "Vijesti" predstavnik grupe Božidar Čarmak.

Novina u odnosu na postojeći zakon je što nacrt sadrži rješenja za uređenje imovinsko-pravnih pitanja na urbanističkoj parceli. Predviđeno je da u cilju sprovođenja planskog dokumenta vlasnici katastarskih parcela koje su dio urbanističke parcele rješavaju sporazumno, a  ako ne postignu sporazum o naknadi, onda se mogu obratiti sudu za utvrđivanje naknada i u tom slučaju bi se primjenjivao zakon o eksproprijaciji.

Čarmak kaže da je sporno što se predviđa eksproprijacija i miješanje države umjesto licitacije parcele, učešće investitora, mogućnosti davanja ponuda i drugih tržišnih varijanti.

Vlasnicima privatne imovine neprihvatljivo je i rješenje da se primorske opštine pretvaraju u “obalno područje zajedno sa teritorijalnim vodama Crne Gore” što automatski znači prenošenje svih zajedničkih i posebno planskih ovlašćenja na republički nivo. Neprihvaljivo im je i rješenje da planski dokument ima snagu podzakonskog, a ne zakonskog akta pošto zadire u privatnu svojinu.

"Podzakonske akte mogu donositi i mjenjati različiti organi lokalni i republičku, što je neprihvatljivo s obzirom na značaj po privatnu svojinu, investicionu klimu, tržište nekretnina. Predviđeno je da se u planske dokumente koji obuhvataju područje morskog dobra obavezno ucrtava linija granice morskog dobra u skladu sa zakonom o morskom dobru. Tim rješenjem je omogućena proizvoljnost kada se određuje linija morskog dobra jer je zakonom o morskom dobru ta linija krajnje "rastegljiva". To direktno kompromituje privatnu svojinu u najatraktivnijoj zoni u državi“, istakao je Čarmak.

Za grupu "Naše ognište" sporna su i rješenja u nacrtu zakona kojima je definisano koji su objekti od javnog značaja. Smatraju da turistički objekti sa četiri i više zvjezdice ne mogu biti "objekti od javnog značaja" jer je to turistička, a ne građevinska kategorija i ne spada u oblast planiranja i gradnje.

Dodaju da objekti ruralnog razvoja (poljoprivredni prostori, etno sela, vinogradi) ne mogu biti objekti od javnog značaja i kao takvi potencijalni predmet eksproprijacije.


Vlasnici privatne imovine okupljeni u ovom udruženju smatraju da pojedinačno minihidrocentrale, minivjetroelektrane, solarne elektrane, ne mogu biti "objekti od javnog značaja", izuzev u slučaju  ako se ne radi o "poljima" tih objekata koji djeluju kao jedna cijelina i imaju značajniji energetski kapacitet.

Gradonačelnik Lazar Rađenović donio je danas odluku o izradi novog Detaljnog urbanističkog plana „Budva centar“, čime je ispoštovao odluku o pristupanju izmjeni tog aktulenog planskog dokumenta. DUP se donosi za period do 2020. godne, a postupak izrade DUP-a uradiće se u roku od 125 dana.

 

„Imperativ za izradu ovog plana je podizanje nivoa kvaliteta života u svim segmetnima, te očuvanje i afirmaciju grada Budve kao turističke destinacije. Prilikom izrade planskog dokumenta potrebno je obogatiti sadržaje važećeg plana javnim funkcijama, razvojem objekata javne namjene, kao i formiranje prostora javne namjene, parkova, trgova i  pjaceta“, navedeno je u programskom zadatku.

 

Opština je još 2008. donijela DUP Budva centar, da bi u decembru 2011. bile donijete izmjene i dopune tog planskog dokumenta. Inače, plan tretira najatraktivnije građevinsko područje na potezu od Avale do Zavale, na kojem je predviđena izgradnja više od 20 višespratnih kula.

 

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti