Nagrada za „Queen of Montenegro“ i Slovensku plažu

Nagrada za kraljicu

Drugog dana 46. međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu, hotelu „Queen of Montenegro“ iz Bečića dodijeljeno specijalno priznanje za novi kvalitet u turizmu „Turistička prizma“.

Već šesnaestu godinu za redom ovu prestižnu nagradu u oblasti turizma dodjeljuje redakcija časopisa „Turistička prizma“, a članove žirija čine najugledniji novinari iz Srbije, Crne Gore, BIH, Makedonije, Slovenije i Hrvatske.

Nagradu u vidu statue i povelje primila je u ime hotela menadžer prodaje, Vesna Rucović-Đurković.

Koja je cijena turista koji dolaze preko kruzera?

Osam puta više štete nego koristi

Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju.

Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, koje zaključuje ocjenom da su kruzeri opasniji od klasičnog masovnog turizma.

Carić je nemilosrdno empirijski potvrdio teze dijela stručne javnosti o štetnosti tog oblika turizma te dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama uticaja na okolinu, da ne postoji adekvatan sistem zaštite morskog okoliša i da se troškovi kruzera prebacuju na lokalnu zajednicu.

More izbacilo nestalog građevinskog radnika

Leš građevinskog radnika, sa nadimkom Mađar, more je prije neka dva sata izbacilo na stijene grad hotela Sveti Stefan. Nestanak čovjeka prijavljen je prije tri noći, nakon što je viđen da ulazi u more i pliva.

Najavili štrajk glađu

Najavili štrajk glađu

Radnici Zavoda za izgradnju Bara ZIB Mustafa Šabanović i Rafet Husović prijete da će se zapaliti, dok ostali radnici ove barske kompanije najavljuju da će stupiti u štrajk glađu. Radnici smatraju da ih je većinski vlasnik, aktuelni gradonačelnik Bara, Žarko Pavićević doveo do prosjačkog štapa- pišu Dnevne novine. Njima je 1. oktobra istekao kolektivni odmor, ali radnici i dalje nijesu raspoređeni na svoja radna mjesta. Duguje im se devet plata i neizmirenih preko 60 poreza i doprinosa.

U Kumboru posla za tri hiljade radnika

U Kumboru posla za tri hiljade radnika

Za izgradnju luksuznog kompleksa u Kumboru azerbejdžanska kompanija „Azmont investment“ traži 3.000 građevinskih radnika. S obzirom da su građevinski radnici deficitarna struka, „Azmont“ je spreman da otvori centre za obuku naših radnika u Nikšiću, Bijelom Polju i Pljevljima, piše Pobjeda.

Šest grešaka koje pravimo prilikom uređenja doma

Šest grešaka koje pravimo prilikom uređenja doma

Ako planirate preuređenje doma ili tek jedne prostorije, pomoći će vam ovi korisni savjeti priznatih dizajnera

Zavala gotova do kraja 2014

Zavala gotova do kraja 2014

Svečanim presijecanjem crvene vrpce, američki senator Ričard Lugar označio je danas početak završne faze u izgradnji rezidencijalnog kompleksa vila “Dukljanski vrtovi” na Zavali. 

Izložbe u Kotoru

Izložbe u Kotoru

Izložba keramičkih reljefa Dušice Brguljan pod nazivom “Boka od kamena i od sunca” biće otvorena večeras ( 3. oktobar) u 19 sati u sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru. 

Izložba će biti otvorena do 10. oktobra.

Počinju investicije

Počinju investicije

Nakon sezone počeće izgradnja nekoliko saobraćajnica u Budvi, kako bi se riješio problem gužvi i obezbijedilo nesmetano saobraćanje, naročito tokom ljetnje sezone u pjedinim djelovima grada. Najprometnija ove sezone i ulica u kojoj su se stvarale najveće gužve, vodi ka Mainskom putu i naselju Lazi, a Opština je u pregovorima sa vlasnicima oko izuzimanja zemljišta. Sekretar za investicije Cvetko Pajković pozvao je vlasnike čija zemlja treba da bude izuzeta kako bi se put proširio, da budu kooperativni, kako bi u narednih mjesec dana kompletna dokumentacija bila završena.

Vječni počinak papreno skup

Vječni počinak papreno skup

Umiranje najbližih, ono što predstavlja najtragičniji momenat svake porodice, u Budvi je, po svemu sudeći, još stresnije.

Tome doprinose i dalje astronomske cijene grobnih mjesta, po kojima Budva, nažalost, drži neslavnu lidersku poziciju na primorju.

Vječna kuća u Budvi, košta domicilno stanovništvo nevjerovatnih 4.800, a za one koji nemaju prebivalište u metropoli turizma to je duplo skuplje, gotovo deset hiljada eura.

JP “Pogrebne usluge" koje gazduje gradskim grobljem kod crkve Sveta Petka zadržalo je i šestu godinu za redom iste cijene.

Cjenovnik je usvojen, sada već davne 2007. uprvo iz razloga kako bi se omogućilo finanisranje izgradnje kompletnog kompleksa groblja.

A groblje nadomak crkve Sveta Petka još uvijek je u fazi izgradnje, te se to izvodi već godinama u fazama, tako da kako sada stvari stoje, za razliku od ostalih gradova, Budva ima dovoljno kapaciteta na ovom gradskom groblju.

Kako su saoštili iz javnog preduzeća radovi na postavljanju kamene ograde i kapije na Novom gradskom groblju sa 194 grobna mjesta završeni su, a uskoro će početi i nastavak radova kojima će biti obuhvaćeno i dodatnih 64, kao i pripreme za nastavak radova II fazi tokom 2014. godine.

Ako se uporede cijene pogrebnih usluga u ostalim primorskim opštinama, i one ni malo ne zaostaju, ali za razliku od Budve, u njima kubure i sa nedostatkom grobnih mjesta.

U Baru grobno mjesto sa dva ukopa košta 4.670 eura. U Tivtu je cijena grobnog mjesta od 2.500 eura do 2.800 eura u zavisnosti, od načina plaćanja, dok je u Herceg Novom od 2000 do 3.000 eura, mada su govoto sva groblja prebukirana.

Najgora situcija je svakako u Herceg Novom, kada je riječ o nedostatku grobnih mjesta. Na gradskom groblju na Savini, koje je najveći pogrebni kompleks u toj primorskoj opštini nema mjesta za nova grobna mjesta. Mjesta za pokojnike nema ni na većini drugih koja su uglavnom formirana oko hramova. Po neko slobodno grobno mjesto još se može naći u Zelenici, Baošićima i Bijeloj.

 

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti