Morski blog

Međunarodna organizacija za zaštitu i očuvanje mora i okeana „GLOBAL FISHING WATCH“, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Direktorata za ribarstvo, organizovala je dvodnevnu radionicu u Budvi.

U Jadranskom moru, kod Istre, zabilježen je neobičan prizor.

Italijansko utočište za divlje životinje "Area Marina Protetta Miramare", objavilo je da je u Jadranu uočen drugi po veličini morski pas.

Hrvatski Institut za okeanografiju i ribarstvo upozorio je na sve veći broj otrovne ribe vatrenjača, poznate i pod nazivom riba paun.

MedFund, fond za zaštitu posvećen Mediteranskim morskim zaštićenim područjima, i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, preduzeće odgovorno za upravljanje morskim zaštićenim područjima (MZP) u Crnoj Gori, sa zadovoljstvom objavljuju saradnju u cilju podrške upravljanja prvim proglašenim morskim zaštićenim područjima u zemlji: Parkovima prirode “Platamuni” i “Katič”. Ovo partnerstvo predstavlja značajno dostignuće u očuvanju mora za Crnu Goru i Mediteran.

U Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore svečano je otvorena nova laboratorija za marikulturu.

Podvodni kulturni predjeli Crne Gore je multimedijalna manifestacija koja je dio multidisciplinarnog i multidimenzionalnog projekta Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor, Univerziteta Crne Gore.

Insitut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore bilježi da u našem moru ima ukupno 44 vrste ajkula i raža, što čini 75% svih vrsta hrskavičavih riba Jadrana – kako glasi njihov zajednički imenitelj. Kuriozitet je da je rijetka vrsta na Mediteranu – pješčani pas, primijećena na našoj obali, dok je najčešća vrsta od velikih ajkula pas modrulj. Međutim, ono sa čime se ajkule i raže suočavaju jeste masovno izumiranje.

(LAP) Crna Gora je ispunila obavezu preuzetu potpisivanjem UNESCO 2001 Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine.

Plavi rak je čest specijalitet i poslastica restorana na obalama zapadnog Atlantika, a kod nas na Jadranu predstavlja invazivnu štetočinu koja je dostigla veliku brojnost.

Opština Budva je partner na projektu BlueMed PLUS, na kome je u saradnji sa Univerzitetom u Kalabriji, regionima Apulia (Italija), Tesalija (Grčka) konsultantskom agencijom Atlantis iz Grčke i Opštinom Valona (Albanija), kapitalizovala najvažnija iskustva, rezultate i vrijednosti projekta BlueMed koji je završen 2020.godine.

Proljećna škola „Održivo korišćenje resursa u morskim i obalnim područjima“ održaće se na Univerzitetu Molize – Termoli, Italija, od 11. do 13. maja 2022. godine, u okviru projekta SMART ADRIA Blue Growth, na kojem je Ministarstvo ekonomskog razvoja vodeći partner.

Kroz dugi boravak pod vodom, u svojstvu instruktora podvodnih aktivnosti, postajem svjedok grubog narušavanja eko sistema od strane onog ko bi, po prirodi stvari, morao da se brine o istom i da živi zajedno sa prirodom, a ne da se ponaša kao predator u izobilju okruženja.

Ugradnja senzora koji će mjeriti određene parametre morske vode (nivo kiselosti ili alkalnosti (pH), slanost, kiseonik, temperaturu, zamućenost) predviđena je kroz jednu od tri ključne aktivnosti INTERREG ADRION projekta SEAVIEWS koja se odnosi na razvoj inovativnog virtualnog sistema ranog upozoravanja za sprječavanje i upravljanje zagađenjem mora iz različitih izvora.

Zaštićena morska područja, kao i područja preventivne zaštite značajan su element cjelokupne ambijcije Crne Gore u ostvarivanju svoje misije kao ekološke države. Briga o područjima koja zahtijevaju posebnu pažnju, kao i briga o cjelokupnom životnom ambijentu i prirodi, prioriteti su koje naša zemlja stavlja u prvi plan, trudeći se da ih zaštiti i očuva za buduće generacije.

Zaštita morskih područja je izuzetno značajno pitanje za našu zemlju i region, a njime nastojimo da očuvamo svoje prirodne resurse, biodiverzitet i uspostavimo kontrolu u razvoju našeg morskog i priobalnog područja, u skladu je s ustavnim opredjeljenjem Crne Gore kao ekološke države, ali i vizijom razvoja EU koja je istaknuta kroz Zeleni sporazum, poručila je glavna pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom Zorka Kordić na promociji Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR) i zaštićenih morskih područja u Crnoj Gori.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a u okviru GEF/UNEP Projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore”, izrađuje planove upravljanja za tri morska zaštićena područja: Park prirode “Platamuni”, Park prirode
“Katič” i Park prirode “Stari Ulcinj”.

U Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore održan je sastanak u okviru međunarodnog projekta Food4Health („Hrana za zdravlje“) koji se realizuje iz predpristupnih fonodova Evropske unije
u okviru poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom krenulo je sa projektima u cilju zaštite obale od klimatskih promjena i erozije, tako što je uradilo prije svega Bazne studije i idejna rješenja za pet plaža sa Univerzitetom iz Splita.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore apeluje na sve zakupce kupališta da su u skladu sa Ugovorom o korišćenju morskog dobra u obavezi da na vrijeme obezbijede spasilačku službu, odnosno propisan broj spasilaca prijavom lica za obuku novih spasilaca ili za ovjeru licence već obučenih spasilaca.

Potpisan ugovor sa kompanijom Alem Sistem doo Sarajevo za nabavku i ugradnju 5 senzora za mjerenje kvaliteta morske vode. Vrijednost ugovora 97.500 eura- saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

U cilju obilježavanja Mediteranskog dana obale, a u okviru Programa aktivnosti obilježavanja 30 godina ekološke države Crne Gore, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora  je organizovalo akciju čišćenja morskog dna na prostoru od plaže Ričardova glava (Brijeg od Budve) do plaže Mogren u Budvi.

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore svečano je otvorio Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Akvarijum Boka“, kao svoju novu organizacionu jedinicu sa javnim akvarijumom i spasilačkim centrom za  morske kornjače.

Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici, održanoj 30. jula, donijela Odluku o stavljanju pod preventivnu zaštitu lokalitete Sopot i Dražin vrt u Bokokotorskom zalivu.

U okviru  Food4Health IPA regionalnog projekta koji se realizuje u Italiji, Albaniji i Crnoj Gori -“Održivi i inovativni lanac vrijednosti Agro hrane i ribarstva za prekogranično tržište malih i srednjih preduzeća“ koji u Crnoj Gori realizuju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, u Kotoru je organizovan je sastanak partnera sa ciljem definisanja budućeg pristupa projektu.

Prvi posjetioci Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Akvarijuma Boka“ juče su, u organizaciji Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, bili nagrađeni učenici Osnovne škole „Savo Ilić“.

Prošle je godine u sjevernom Jadranu zabilježena najveća količina rebraša, životinja nalik meduzama štetnih za riblji fond i turizam koje su najvjerojatnije stigle u balastnim vodama brodova, upozoravaju
hrvatski naučnici", piše HINA, a prenosi index.hr.

Kompanija Adriatic Marinas nastavlja dobru saradnju sa Institutom za biologiju mora, kroz realizovanje projekta SHAREMED u marini Porto Montenegro.

Postavljanjem bova na lokalitetima Dražin vrt i Sopot završene su sve aktivnosti na zaštiti staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) predviđene projektom “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”, a koji su realizovali Institut za biologiju mora i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Posjeta Sveučilištu u Splitu, za direktora i naučnog savjetnika Instituta za biologiju mora UCG, dr Aleksandra Joksimovića, predstavlja dodatnu sponu između Splita i Kotora koji tradicionalno ostvaruju dobru saradnju.

Prema studiji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), pogrešno odložen plastični otpad iz obalnih država sve više zagađuje Mediteran.

Danas su ribolovci Jovanovic Milos i Jovanović Miroslav u Budvi ulovili tunu od 177.30 kg dužine 210 cm.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je u subotu 19. septembra 2020. godine uvelo u posao izabranog izvođača radova "Grand Design" d.o.o. iz Podgorice i time započelo novu fazu ograđivanja pojasa pješčanih dina radi zaštite ovog jedinstvenog prostora, značajnog kao staništa zaštićene halofitne vegetacije.

Ovom fazom radova obuhvaćeno je postavljanje drvene ograde u dužini od 540 metara i pasarele za pristup  radi zaštite i rehabilitacije dina na plaži "Saranda" . Radovi podrazumjevaju i zamjenu dotrajale ograde u dužini od 1560 metara kojom je ranije zaštićena dina na plaži  "Pacha", te postavljanje 4 informativne table sa informacijama o važnosti zaštite dina.Ukupna vrijednost radova iznosi 36.606,12 eura, a predviđeni rok izvršenja radova je 60 dana. Za potrebe izvođenja ovih radova Agencija za zaštitu prirode i životne sredine izdala je dozvolu i uslove zaštite prirode,  a za realizaciju ovoga posla korišćeni su pozitivni primjeri i iskustva iz inostranstva (Italija).

Potsjećamo da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom 2015. godine započelo faznu realizaciju zaštite pješčanih dina na Velikoj plaži kroz ograđivanje pojasa dina uz plažu i trasiranje puteva i prolaza do plaža, kako bi se spriječilo nekotrolisano uništavanje i ravnanje dina, probijanje prolaza i parkiranje vozila na dinama.U junu 2020. godine uspješno je završena i prva rehabilitacije pješčane dine u zaleđu plaže "EVROPA", koju je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom realizovalo u okviru projekta WELCOME, koji se finansira iz Programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru.Ovaj pilot projekat, čija realizacija je trajala 6 mjeseci i za koji su, pored izvođača radova bili angažovani i botaničari, biolozi, arhitekte, umjetnici i nevladine organizacije  obuhvatio je rehabilitaciju i biološku restauraciju pješčanih dina kroz nasipanje pijeska, obnavljanje specifične flore koja prirodno nastanjuje ovo područje i postavljanje zaštitnih konstrukcija koje doprinose prirodnom formiranju dina . Pored navedenog završeno je postavljanje zaštitnih konstrukcija za očuvanje pješčanih dina (drvenih ograda i pasarele), postavljanje umjetničkih instalacija izrađenih od prirodnog i obrađenog drveta sakupljenog tokom akcija čišćenja plaža i opremanje područja informativno-edukativnim tablama, klupama i kantama za otpatke.

Mediteranski Dan Obale se, u organizaciji Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (UN Environment) i Mediteranskog akcionog plana (MAP), obilježava 25. septembra u zemljama Mediterana, aktivnostima koje imaju za cilj informisanje i podizanje svijesti o značaju mora i obalnog područja kao prirodnog i društveno-ekonomskog resursa čiji održivi razvoj predstavlja najaktuelniji izazov na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Već tradicionalno, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je pripremilo edukativno-propagandni poster o zaštiti i očuvanju životne sredine i njenog biodiverziteta. Ove godine, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Univerzitetom Crne Gore-Institut za biologiju mora, a u okviru GEF Adriatic projekta, pripremljen je poster o koralnim zajednicama. Ovom prilikom posebna pažnja usmjerena je na Zlatni koral (lat. Savalia savaglia), vrstu koja je zaštićena međunarodnim i nacionalnim propisima, a čije najveće populacije su zabilježene na lokacijama Sopot i Dražin vrt u Bokokotorskom zalivu. Nakon izrade, promotivno edukativni poster biće distribuiran institucijama, te osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore.

Zbog pandemije COVID-19, ove godine će Centralna proslava Mediteranskog Dana Obale, biti upriličena virtuelno. Regionalni centar za prioritetne aktivnosti iz Spilta (PAP/RAC) je u saradnji sa Jedinicom za koordinaciju MAP-a i INFO/RAC pripremio posebno web mjesto posvećeno ovogodišnjem Danu obale.

Morski biolozi su upozorili da korona virus utiče i na zagađenje mora, uprkos tekstovima koji su se pojavljivali da se priroda oporavlja.

Ribarska luka u južnom dijelu primorja Crne Gore, čija je gradnja u planu, obezbijediće dovoljan broj sigurnih vezova za crnogorske ribare, a svakako biti i još jedna turistička atrakcija ulcinjske regije, smatra direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore Aleksandar Joksimović.

U junu 2020. godine, naučni saradnici Instituta za biologiju mora, UCG, izvršili su eksperimentalno uzorkovanje povlačnom mrežom kočom, u skladu sa dozvolom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ovaj monitoring se obavlja kontinuirano već 15-tak godina, u periodu maj ili jun radi istraživanja stanja demerzalnih resursa u Bokokotorskom zalivu.

U periodu od 12.  do 18. juna pripadnici Uprave policije – Protivterorističke jedinice učestvovali su u projektu „Očistimo podmorje" i dali nesebičan doprinos ovom projektu. Oni subili angažovani na čišćenju akvatorijuma u Budvanskom zalivu i taj potez obuhvata pojas morskog dna od 100 metara udaljenosti od obale duž 1700 metara Slovenske plaže.

Kroz Poseban Vladin program podrške poljoprivredi i ribarstvu, sa ciljem saniranja posljedica pandemije COVID-19, isplaćena je jednokratna podrška za 183 profesionalna ribara koji su nosioci dozvole za obavljanje privrednog ribolova na moru u iznosu od 213.300€.

Ovo je jedno od najbogatijih doba u godini što se tiče ribe u plitkom moru, stoga ga treba iskoristiti na najbolji mogući način a to je ribolovom. Čak i ako ste početnik koji do sada nije imao puno uspjeha u ovom sportu radije otiđite ove dane na more nego čekati ljeto, gužve, buku i slične popratne sadržaje koji nas ribolovce previše ne raduju.

Predstavnici italijanske firme „Panakva“ nisu u mogućnosti da doputuju, tako da će kompletna priča oko akvarijuma biti odložena za kraj septembra, početak oktobra, kaže dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora za Bokanews.

Cijeli svijet trenutno traga za riješenjem problema pandemije Sars-CoV-2. Naučnici iz Bergakademie Freiberg veruju da su našli rešenje: na morskom dnu na obali Crne Gore, prenosi njemački Freiepresse.

Ovog proljeća, kao i prethodnih, svjedoci smo pojave meduza. Više ne tako rijetko, može se uočiti sa obale više vrsta iz grupe želatinoznih organizama. 

Savez za sportski ribolov na moru je obavijestio je da se u sklopu novih mjera za suzbijanje koronavirusa zabranjuje svaki vid sportsko-rekreativnog ribolova.

Sve veće prisustvo postojećih prijetnji po životnu sredinu koje ne poznaju političke granice, zahtijeva koordinisano prekogranično djelovanje zasnovano na prikupljenim dokazima i analizi. Upravo ovaj cilj povezao je partnere u okviru projekta "Dijeljenje i poboljšanje sposobnosti za suočavanje sa prijetnjama životnoj sredini na Mediteranu" - SHAREMED (Sharing and enhancing capabilities to address environmental threats in Mediterranean Sea.

Temperatura okeana u 2019. dostigla je rekordan nivo, a tempo kojim se oni zagrijavaju ubrzava se, što upućuje na to da se ubrzano zagrijava i planeta na kojoj živimo, rezultati su novog istraživanja objavljenog u kineskom časopisu Advances in Atmospheric Sciences, a prenosi portal index.hr

Prije nekoliko dana ornitološko društvo “Brkata sjenica” iz Metkovića upoznalo je o pravom pomoru periski na ušću Neretve. Kako prenosi hrvatski Jutarnji list nekoliko sedmica ranije, pak, u Parku prirode Telašćica uginula je i posljednja periska. U maju 2019. godine zadarsko udruženje “20.000 milja” evidentirala je pomor periski i oko dubrovačkih Elafita. O razlozima nestanka periski iz Jadrana, u ZOOM-u smo razgovarali s timom naučnika sa Sveučilišta u Zadru.

Ključna budvanska plaža - Slovenska plaža, primjer je na koji način zakupci vode brigu o kupalištima van sezone.

U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom juče je održan inicjalni sastanak sa predstavnicima njemačke organizacije GIZ povodom početka projekta “Integralno upravljanje otpadom i sprečavanje morskog otpada na Zapadnom Balkanu” u Crnoj Gori. Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća Dževdet Cakuli i direktor Predrag Jelušić sa svojim saradnicima i projektni menadžer GIZ-a, Johannes Frommann sa nacionalnom koordinatorkom projekta za Crnu Goru, Jelenom Peruničić.

Morski konjić možda izgleda sporo ili nespretno, no oni su opaki i domišljati predatori, otkrila je nova studija.

Pored brojnih problema sa kojima se godinama suočavaju crnogorski pomorci, kojih ima oko sedam hiljada, u posljednje vrijeme susrijeću se sa još jednim. Zbog nedavne zaplijene ogromne količine kokaina u SAD-u, na brodu MSC Gajan, kada su uhapšeni i pomorci iz Crne Gore, kompanija koja je vlasnik pomenutog broda donijela je odluku da se na brodovima koji plove do luka Južne Amerike više ne mogu zapošljavati naši pomorci.

Institut za biologiju mora je apelovao da se ne vrši izlov mladunaca morskih životinja zbog nepovratne štete koja se nanosi našem moru. Teks prenosimo u cjelosti:

U Tivtu na Pinama, svečano su porinuti trimarani na električni i hibridni pogon. Solarni brod Elettra i hibridni Gracijana dio su projekta Bella Boka, a sagradila ih je istoimena kompanija, uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, Privredne Komore Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

Vijesti o "nasukavanju" živih velikih lignjuna u plićak sve su češće, pogotovo se to odnosi na područje južnog Jadrana.

Jeste li Vi iskusni ribar? Dakle, kada kažete: "Nikad ranije nisam video ovu ribu", vrijedi se zaustaviti i saslušati Vas.

DRUŠTVO istraživača mora 20.000 milja, udruženje iz Zadra, u maju je sprovelo istraživanje na Elafitskim ostrvima na jugu Hrvatske i zabilježilo prvi masovni pomor zaštićene plemenite periske u Jadranu, izvijestili su iz tog udruženja.

Zbog neskrivenog apetita ribokradica ljudski životi na moru bili su i ove godine ponovo dovedeni u pitanje, piše današnja Pobjeda.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2019. godinu i programom B-1. Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture, mjerom B-1.1. Jačanje profesionalne ribolovne flote, budžetskom linijom B-1.1.1. Modernizacija profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, objavilo je Javni poziv za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa.

Na sastanku Savjetodavnog tijela projekta "UNEP MARINE LITTER" koji sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, a finansira se iz sredstava Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (United Nations Environment), predstavljen je NacrtIzvještaja o regulatornom okviru i postojećoj praksi u Crnoj Gori za korišćenje plastičnih kesa za čiju izradu je angažovana ekonomista Maša Tomković, spoljnji ekspert uovoj oblasti.

Ministarstvo nauke Crne Gore i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, potpisali su danas Protokol o naučnoj i tehnološkoj saradnji Crne Gore i Srbije za period 2019/2020. godine, kojim se reguliše administrativni okvir za realizaciju zajedničkih projekata, kao i radni program saradnje.

Probno testiranje (commissioning) projekta energetskog povezivanja Crne Gore i Italije, uspješno je započeto. Proba je počela juče prvim funkcionalnim testiranjem konvertorskog postrojenja u Lastvi, potvrđeno je Televiziji Crne Gore iz italijanske Terne i Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

Predstavnici Službe za upravljanje lukama od lokalnog značaja i pomorstvo u JP Morsko dobro u svojstvu partnera na projektu prisustvovali su u Zagrebu, završnoj konferenciji projekta „DELICOROMAR“ pod nazivom „Novi pravni režim za marine“. Konferenciju su organizovali Jadranski zavod i Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Morsko dobro zatražilo je od budvanskog Sekretarijata za urbanizam da im izda urbanistiko tehničke uslove za sanciju obale i revitalizaciju plaže u Pržnu. Riječ je o jednoj od četiri plaže na crnogorskoj obali, koja je ugoržena i koja polako nestaje jer se pješčana masa iz godine u godinu smanjuje.

Ovo su prizori koji nam stižu iz Kaštela, dobar dio hrvatskih ostrva sinoć je bio odsječen od kopna zbog nevremena koje je donijelo talas visoke i do sedam metara.

U okviru IPA Interreg projekta “WELCOME” koji realizuju Univerzitet Crne Gore - Institut za biologiju mora (IBMK) i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) a koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, 22.10.2018 su održane prve prezentacije namijenjene djeci osnovnih škola sa ciljem edukacije na temu problematike otpada na plažama i u moru.

Mediteranski Dan Obale se, u organizaciji Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (UNEP) i Mediteranskog akcionog plana (MAP), obilježava 25. septembra u zemljama Mediterana, aktivnostima koje imaju za cilj informisanje i podizanje svijesti o značaju mora i obalnog područja kao prirodnog i društveno-ekonomskog resursa čiji održivi razvoj predstavlja najaktuelniji izazov na nacionalnom i međunarodnom nivou.

U Italiji je prije nekoliko godina zabilježen i smrtni slučaj kad je preminula žena koja je dirala portugalsku galiju.

Opština Kotor naredila je vlasniku i investitoru turističkog naselja u Kostanjici da sanira kulturni i prirodni pejzaža Područja Kotora koji je devastiran zbog izvođenja radova, kako prenosi portal rtcg.

Na mnogim plažama u pijesku često se nađu zakopani opušci cigareta.

Morska voda na Crnogorskom primorju je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju. To pokazuju Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo.

Morska voda na Crnogorskom primorju je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju. To pokazuju Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo.

U organizaciji podgoričke firme EMCG, autorizovanog partnera originalne japanske EM Tehnologije i NVO „Turistička ambasada“, u Petrovcu u nedjelju u 11 časova na pristanu će biti sprovedena akcija čišćenja mora uz pomoć korisnih tzv. efektivnih mikroorganizama.

U nastavku prenosimo saopštenje fb grupe STOP KRIVOLOVU u orginalu:

Invazivne vrste ne ugrožavaju samo more, već je njihovo širenje, često uz negativne konotacije po ostali živi svijet i ekonomiju, i te kako prisutno i na kopnu, čulo se na radionici koja je na ovu temu održana 15. maja u kotorskom Institutu za biologiju mora (IBM).

Privrednim ribarima i uzgajivačima sa teritorija opština Budva, Bar i Ulcinj predstavljene su mjere Agrobudžeta za 2018. godinu. Prezentaciji je prisustvovao veliki broj zainteresovanih ribara.

Ulov od 6,5 kg kakvog je iz mora izvadio ribar iz Cavtata rijedak je i sigurno spada u anale sportskog ribolova.

Malo je koja građanska akcija u skorije vrijeme pokrenula ljude, uvezala pojedince, institucije i medije, ali i promijenila stvari kao pokret Stop krivolovu.

Bokom Kotorskom zaplovio je prvi brod na solarni pogon pod nazivom "Go Green".

Prelijepi novembarski dani se uskoro bliže kraju, sa najavljenim pogoršanjem vremena već tokom vikenda. Stoga treba uživati u svakom momentu koji se može uhvatiti kraj mora. 

Jedan takav je zabilježio naš Jugoslav Belada sa terase hotela Queen of Montenegro. Uživajte i dijelite:

Italijanski istraživači iznenađeni su stepenom degradacije crnogorske stjenovite obale, posebno na lokalitetima gdje se ilegalno vade prstaci ili je došlo do prelova ribe, konstatuje dr Vesna Mačić sa kotorskog Instituta za biologiju mora.

Etika se ogledala i u estetici novog Svetog Stefana - prošavši put od nastanka iz nužde u oskudnim uslovima, preko amblema turističke razglednice koja sada skriva svoje drugo lice u kom se ogleda. To drugo lice nastalo iz potrebe za ogledanjem u lijepom koje nije uspjelo

Odlučio sam se da napišem ovaj blog kako bih pomogao svim mladim ljudima da donesu prave i pravilne odluke prije nego što se odluče da pođu u avanturu, jer ne znam kako bih drugačije nazvao rad na brodu nego avanturom. Ali, avantura kao i svaka ima svoje dobre i loše strane. Pokušaću da na što objektivniji način iznesem sve činjenice, viđene isključivo iz mog ugla a nastale kao posledica provedenih, najljepših godina mog života na brodu. Na ovaj korak sam se takođe odlučio jer smatram da je nedovoljno informacija, ili da su one selektovane i uljepšane posebno od strane agencija koje vam posao na brodu nude. Mladi ljudi ne znaju mnogo o tome i prihvataju sve to zdravo za gotovo, zbog čega se neki od njih posle toga gorko pokaju. Pokušaću da na što realniji način opišem različite aspekte i kompletnu proceduru. Od pripreme za razgovor do povratka kući nakon obavljenog ugovora.

U Italiji se nastavljaju velike akcije protiv bušenja jadranskog podmorja radi vađenja nafte i plina.

Nakon nedavnog protesta kod Pescare u kojem je učestvovalo čak 60 hiljada građana, danas je na jugu Italije priređena još jedna velika akcija: u predjelu Salento, na peti italijanskog poluostrva, protivnici bušotina su se uhvatili za ruke duž obale i napravili živi lanac u dužini od čak – deset kilometara, kako nas je obavjestio Vladimir Bajzec, član i aktivista građanske inicijative za zaštitu Jadranskog mora NAŠ Jadran.

Kućni ljubimci na plaži: „Nema ljubimca, nema ulaza“! Ova poruka će vas dočekati na ulazu u italijanski plažu „The Rimini Dog No Problem“.

Trebao je to biti jedan uobičajeni dan za ribanje uz obalu Kalifornije.
No, ribare je iznenadio morski pas koji se pojavio u blizini i počeo iskakati iz mora.

Nakon tih prizora, ribarima je preostalo samo pobjeći s tog područja. Pogledajte video koji su snimili:

VIDEO: Gliserom projurili kroz pijavicu!

U Bokokotorskom zalivu posljednjih godina je primjetan veći broj morskih ježeva i palastura koje mještani dovode u direktnu vezu sa čistijom vodom zaliva.

Titov brod Vis uskoro će biti potopljen na morsko dno da bi postao prvi brod na našem dijelu Jadrana potopljen da postane ronilačka atrakcija. Tako već godinama turističke zemlje svijeta privlače ronioce, ali ni mi ni Hrvatska dosad nema čak ni pripremljenu pravnu proceduru. Zbog ovog  pionirskog poduhvata su se morali mijenjati i zakoni.

Na budvanskim plažama često može da se primjeti da je prostor za ležaljke obuhvatio skoro pa cijelu plažu i da je dio za kupače koji ne žele tu vrstu usluga vrlo mali. Nekada se dešava i da je sam ulazak na plažu uslovljen plaćanjem određenog iznosa.

Skorije su Primorske novine pisale o problemu krivolova u Jadranskom moru, pa se uskoro vrše provjere stanja ribe i njenog kvaliteta. Crnogorska kočarska flota je mala, udio u Jadranskom ulovu neznatan, te to doprinosi da je stanje ribljeg fonda daleko bolje nego u ostatku Jadrana, kazao je u razgovoru za cdm rukovodilac Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Institut za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

 Ukoliko pitate ribara da li je ikada vidio morskog psa tokom svojih mnogih izleta na moru u potrazi za ribom koja život znači možete se kladiti, dok ravnodušno daje potvrdan odgovor na vaše pitanje, da vjerojatno u glavi vrti slike morskog psa modrulja (Prionace glauca). Ova prelijepa životinja, gracioznih kontura tijela i kože plave kao more u kojem pliva je često gledan kao savršeni model za naziv ‘’morski pas’’.

Bojan Slet, 20-togodišnjak iz Holandije zacrtao je nesvakidašnji cilj - da očisti sva mora i okeane od plastičnog otpada koji pluta njihovim obalama.

Kada ste zadnji put pročitali daje krivolovac osuđen na tri godine zatvora za neki od slučajeva svojevrsnog biocida koji se odvija na našim rijekama, jezerima ili moru i to korišćenjem struje, dinamita i drugih nedozvoljenim sredstava?!

Zbog navedenog krivičnog djela proteklih deceniju niko nije završio iza brave, što ne znači da problem ne postoji, piše Pobjeda.

Blog Gorana Rihelja za večernji.hr:

Otvaram referendumsko pitanje : Jeste li za za bušenje Jadrana radi vađenja nafte - DA ili NE ?

Prije nego odlučno odmah odgovorite, stanite na sekundu i pitajte se što ustvari znate na tu temu? Da li ste dovoljno informisani? Da li se ta kompleksna tema svodi na jednostavno pitanje i odgovor sa da ili ne.

Uopšteno, postoji jedan glas nezadovoljstva kvalitetom života u našem primorju. Često se vide komentari koji napadaju državu ili tajkune ili sve zajedno za odgovornost za razne stvari.
Sa druge strane, mi smo dosta puta do sada, naročito lijepom fotografijom, ukazivali na onu drugu stranu, zbog čega je lijepo živjeti ovdje gdje jesmo. I tako ćemo i nastaviti.

Danas smo odlučili da skrenemo pažnju na sitnice za koje je lako naći odgovorne i uprijeti prstom u njih. Znamo da je situacija teška, da nema dovoljno novca, ali koji je problem da se očisti ispred svoje kuće, popravi polomljeno i počupa zaraslo?

Krenućemo od ustanova koje brinu o mladima, a uz vašu pomoć, nastavićemo sa ovakvim člancima i ubuduće. Šaljite nam slike na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

Svakome je jasno da će i ovu sezonu u Budvi ukrašavati kranovi i nezavršene betonske konstrukcije.

To je veliki estetski problem, ali nemamo ništa od sjedenja i kukanja nad sudbinom. Malo smo pogledali kako su neki centri riješili slične probleme i naišli smo na jedno zanimljivo takmičenje koje je organizovao svjetski gigant Philips - takmičenje za najljepše osvijetljen grad. Našu pažnju je uzeo vicešampion - drugo mjesto u svijetu je uzela hrvatska Pula sa svojim rješenjem osvjetljavanja kranova sa čak 114.000 dobijenih glasova!

 Nautičarima početnicima, vjetrovi bude najveće strahove. Iako su neki od njih potpuno nepredvidivi, većina se ipak predviđa vremenskom prognozom, kao i očekivano stanje mora koje nastaje njihovim dejstvom. Sve što je potrebno, je pratiti vremenske prognoze i upozorenja meteoroloških zavoda, a za eventualna iznenađenja, upoznajemo vas na najčešćim vjetrovima Jadranskog i Mediteranskog područja.

Niste se odavno prošetali kraj mora jako rano? Neka vas jutarnje boje sa ovih fotografija natjeraju da se ustanete prvog slobodnog dana, ili ako niste tu, da požurite kući. Prelijepe fotografije potpisuju Miloš Ćetković i Aleksandar Aleksić.

Blog Budvanizacije:

NA JADRANU (Sjeni Antuna Fabrisa) 1904, ALEKSA ŠANTIĆ:

Kako bi preživjela priroda se pobrinula da joj osigura neophodne posebne atribute.

'Crni morski vrag', riba iz porodice Melanocetusa tako je razvila bizarnu šiljastu krunu koja proviruje iz njene glave. Ovi šiljci isijavaju svijetlost koja privlači sitna morska bića kojima se 'crni morski vrag' hrani.

Ova vrsta se izuzetno rijetko može vidjeti u prirodi i, kako tvrde naučnici s istraživačkog instituta Monterey Bay Aquariuma, ovo je prvi video 'crnog morskog vraga'.

Video je snimljen na dubini od 600 metara ispod morske površine, negdje u blizini obale Kalifornije.

Da li je moguće od grada koji je izrodio pojam "budvanizacija", grada betonirane obale i prostora bez parkinga, parkova i dječjih igrališta, stvoriti privlačan ambijentalni brend? Budvanski gradski oci tvrde da jeste, namjerni da prije rješavanja infrastrukturnih problema porade na "ambijentalnom brendu".

Lakonogi rak, smećkasti malac s deset nogu, najnoviji je stanovnik Jadrana, potvrdili su nam stručnjaci s Instituta za okeanografiju i ribarstvo koji su zabilježili novu vrstu koja inače živi u Tihom i Atlantskom okeanu.

Primijetili ste da su ovih dana svi portali prenijeli podsjećanje na priču o jedinom poznatom napadu ajkule na čovjeka u crnogorskom podmorju, koji se završio tragično. Tog davnog ljeta 1955te, tri mladića odveslala su drvenom barkom ka Budvi iz pravca Jaza, gdje su ljetovali u koloniji studenata. Kod uvalice na samom rubu desne plaže Mogren, tik do velike ravne stijene koja je i danas omiljeno mjesto za sunčanje, zastali su da se okupaju.

U vodu je prvi uskočio 21-godišnji student elektrotehnike iz Čačka Stevan Stevica Tomašević i ubrzo nakon toga bio napadnut. Atak je bio smrtonosan već u prvom naletu jer je od strahovitog ugriza morske nemani mladić bio gotovo prepolovljen.

 Sama pomisao na mogućnost da ostanete zarobljeni na brodu koji tone ledi krv u žilama. Međutim većina nas ide od pretpostavke da se to nama ne može dogoditi. Prije nego što odlučite da ne provjerite sve stavke na brodu i otisnete se na pučinu, pogledajte najčešće pretpostavke koje mladi pomorci imaju.

ŠIBENIK- Slućbenici šibenske pomorske policije u utorak su u području šibenskih ostrva snimili pet ulješura, najveće vrste iz skupine kitova zubana, saopštio je večeras Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, koji je naknadno dobio informaciju da su ulješure spažene i pored Visa.

Prije petnaestak dana je glavna vijest bila da je uhvaćen morski pas od 2,8 metara, takozvani Glavonja, čija je jetra izuzetno otrovna te se njegove iznutrice nikako ne smiju jesti. 

Iako često možemo čuti stručnjake kako savjetuju što više ribe na nedeljnom meniju, treba biti obazriv u odabiru jer neke vrste imaju više procenata žive u svom mesu od drugih.

U Sjedinjenim Državama, uz obalu Floride, snimljen je nesvakidašnji prizor. Riba iz porodice kirnji jednostavno se pojavila iz dubine i progutala morskog psa dugog više od metra!

Kako je to kada te napadne bijeli morski pas? E pa sada imate priliku otkriti kako to izgleda a da pritom ne morate ugroziti vlastiti život!

U cilju informisanja javnosti, Institut za biologiju mora i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom štampali su edukativni materijal u vidu brošura i postera pod nazivom “Tražimo meduze”.

Jata inćuna koji uobičajeno žive u Sredozemlju viđena su u Sjevernom moru, u moru obale Essexa, izvjestio je u nedjelju BBC prenoseći izvještaj Centra za okolinu, ribarstvo i akvakulturu (CEFS) u Lowestoftu.

ITALIJANSKA POLICIJA OBJAVILA JE PODVODNE SNIMKE UNUTRAŠNJOSTI COSTA CONCORDIJE.

Luksuzni kruzer  tragično je završio  2012. godine kod italijanskog ostrva Giglio. Brod kojim je zapovijedao kapetan Francesco Schettino nasukao se na stijene i djelimično potonuo pri čemu su poginule 32 osobe. "Kapetan kukavica", koji je pobjegao s tonućeg broda, tereti se za niz optužbi uključujući i višestruko uboistvo iz nehata. 
Nakon gotovo dvije i po godine od tragedije talijanski policijski ronioci ušli su u olupinu i objavili zapanjujuće snimke unutrašnjosti nekad velelepnog broda.

Opuštanje u podmorju u skoro bestežinskom stanju izvrsno je i za mišiće i za dušu. Lagano prevrtanje, okretanje, pokreti koji sliče pokretima gimnastičara ili plesača baleta u usporenom filmu mogući su samo u podmorju i u svemiru. Antistresni učinak je snažan i vrlo ugodan.

Još od 1996. godine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom realizuje godišnje programe praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima tokom ljetnje sezone shodno odredbama Zakona o vodama. Od 2010.  Program se realizuje u skladu sa Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji voda (Sl. list RCG 02/07),kao i u skladu sa ostalim nacionalnim i međunarodnim propisima iz oblasti zaštite životne sredine, voda i mora. Program je usklađen sa osnovnim zahtjevima EU Direktive o kvalitetu voda za kupanje i rekreaciju (Directive 2006/7/EEC) i Međunarodnog programa Plava Zastavica (Blue Flag Programme).

To nije Kraken. Nije ni Godzilla. I to nije bio ni bijesan kit ubica. Misteriozna životinja koja je ubila i pojela veliku bijelu od 3 metra i bacila na muke naučnike koji su trebali da dokažu koji je to predator kojeg se čak i najveći predatora poput velike bijele boje. Pa što je to?

O važnosti takmičarskog sportskog ribolova puno toga je već napisano. Bez obzira bili ozbiljni u sportu ili ne, razvojem klubova ostvarujemo uticaj na budućnost svih ljudi koji vole more i ribolov, stoga nam je prilično zadovoljstvo pisati o ljudima koji ulažu napore u promociju sporta i isključivo svojim zalaganjem i trudom dolaze do velikih rezultata. Prenosimo vam intervju naših ronilaca za podvodni.hr.

Trebalo je da prođe desetak godina nakon što su otvorene prve škole kajtsurfinga pa da njegovi ljubitelji iz regiona i Evrope otkriju Veliku plažu i Adu, kao idealnu destinaciju za taj ekstremni sport. Jer, ta 12 kilometara duga i čista pješčana plaža i plitko more, uz obilje vjetra i sunca, pružaju fantastične uslove za kajtsurfing.

Uginuli delfini koji su lani nađeni na italijanskoj obali Jadrana imali su probušene ili oštećene bubne opne. Kod njih 14, nasukanih u samo tri dana prošlog oktobra, veterinari su pronašli povrede koje je, kažu, mogla uzrokovati samo jaka buka, a prenosi Večernji List.

Niko ne bi htio biti u cipelama ovih nesretnika, čiji brod je velika bijela zamijenila za obrok. U nekoliko sekundi čamac je podlegnuo pod nasiljem predatora, ali srećom su se uspjeli izvući bez ozbiljnih posljedica.

Kako bi zaustavilo nestajanja plaža Mogren, u Pržnu, Petrovcu i Sutomoru, čija je pješčana masa u proteklih decenija usljed erozije i nekontrolisane gradnje u njihovom zaleđu, bukvalno prepoplovljena, JP “Morsko dobro” ove godine u svome planu je zacrtalo i izradu studije za pripremu projekta revitalizacije ova četiri popularna gradska kupališta.

prema istinitom dogadjaju:

Danima sam čekao da se stvore uslovi za jedan ranojutarnji podvodni ribolov...

Sve je ukazivalo da će to biti ovaj petak. Sa kolegama iz firme sam se lako dogovorio oko „pokrivanja“ na poslu. 

Znaju i oni da je more počelo da se grije, da je riba polako počela da izlazi iz rupe, te da, imajući sve to u vidu, ne postoje neki realni izgledi da ja u firmi tih dana budem od neke velike koristi....

Kome ronjenje i podvodni ribolov protiču kroz vene, znaće o čemu govorim. 

"Kada smo počeli govoriti ljudima o projektu, inženjeri su nam rekli da to neće funkcionisati... ali ja sam bila sigurna da hoće".

Posljednjih nekoliko godina, na Jadranskim obalama, registrovan je veliki broj stradalih morskih kornjača, vrste Caretta caretta, koja je u Crnoj Gori na spisku zaštićenih vrsta, a ona je i najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranu i Mediteranu uopšte. Uzork smrti velikog broja jedinki nije pouzdano utvrđen, jer ukoliko ne postoje vidljive spoljašnje povrede, potrebno je uraditi biopsiju uginule jedinke, što iziskuje velika materijalna sredstva.

 Tokom aprila među brojnim ribama koje će se primaći obali biće i širun. To je prilika udičarima da i s obale love te ribe velikih dubina.

Širuni ne prilaze sasvim obali, najčešće ne pliće od desetak metara pa se najuspješnije love u lukama i s drugih uređenih obala, naročito dobro s vanjskih strana lukobrana i rtova. U najčešće brojnom plovu širuni se obali najviše primaknu u sumrak i tu luta oko sat vremena vrlo intenzivno se hraneći.

Tokom uobičajenog noćnog ronjenja, Keller Laros doživio je ne tako čestu pojavu kod ronioca.

Povrijeđeni delfin mu je prišao i bukvalno ga molio za pomoć.  Sve ovo, zabilježeno je kamerom. Evo kako je to izgledalo:

VEZANO: Nevjerovatan ’stampedo’ delfina uhvaćen kamerom

izvor: online4fun.com

Ne, ova se dama nije povampirila samo se 'malo' zeznula kad je stavljala masku za ronjenje i duboko zaronila. 'Malo' ju je previše stegnula pa je vazduh u maski odradio u skladu s Bojlovim zakonom, piše Net.hr

Dejv Anderson, osnivač kompanije Whale & Dolphin Safari je snimio nevjerovatan video migracije hiljada delfina i tri grbava kita:

“Ovo je najljepši video koji sam ikada montirao. Mnogo sam uspio da naučim o njima iz snimaka dron kamere. Nisam bio ovoliko uzbuđen novim tehnologijama od kada sam uzeo prve podvodne kamere. Dronovi će promijeniti način na koji vidimo svijet životinja”

Prije neki dan smo pričali o guštima kupanja zimi i vjerovanju da to poboljšava seksualni život, ali ipak ovo što je ruska naučnica uradila ide malo dalje.

Natalija Asenko, 36, je uradila jedan malo neobičan eksperiment. Naime ona vjeruje da beluge, morski sisari koje ispituje, ne vole da budu dodirivani vještačkim materijalima kao što su ronilačka odijela. Pa se skinula potpuno gola i skočila u vodu temperature od minus 1,5 stepena celzijusa.

Mi smo već nekoliko puta pisali na ovu temu, a sada vam prenosimo tekst iz Večernjeg lista:

Svakih 10 sekundi ispaljuju talase od 240 decibela što je puno jače od mlaznog aviona, upozorava Sigrid Luber iz međunarodne organizacije za zaštitu mora.

Jedna majka je na kalifornijskoj plaži fotografisala svog 12-godišnjeg sina dok je s prijateljem surfao, ali njena je fotka na kraju ispala fotobomba nakon što se na njoj našao i nepozvan gost.

Nova britanska atomska podmornica, svojevremeno najavljivana kao britansko čudo tehnike, u samo dvije godine plovidbe stekla je status uklete: već je gorjela, bila nasukana, sporo plovi, pušta more, stalno se kvari...

Da vam odmah bude lakše, do sada nije viđena u Jadranu. Goblin ajkula ima možda najstrašniju čeljust u morskom svijetu. Pošto vilica nije direktno vezana za lobanju, svaki put kad uhvati plen izgleda kao da  čeljust iskače iz usta, da bi je ligamenti stezanjem opet vraćali u početni položaj. Zato, iako oštri kao žilet, njeni zubi ne služe za kidanje plena, već samo za zarobljavanje.

Inspirisani ovogodišnjom podvodnom izložbom na mogrenu (link), donosimo vam postavke širom svijeta. Ljudi odvajkada prave vještačke grebene, najviše iz vojnih pobuda, blokirajući struje radi mirne luke. Kako se čovječanstvo razvijalo, tako su se pojavili i ovi takozvani umjetnički grebeni, istovremeno pomažući ekologiji mora, kao i praveći umjetničku, a i turističku atrakciju.

Ako ste ikada maštali o spavanju ispod nivoa mora, u stilu male sirene, snovi mogu da ti se ostvare po “razumnoj” cijeni u Manta rizortu u Zanzibaru.

Nautički svijet ovih je dana postao bogatiji za još jednu živu legendu s lansiranjem broda Riva Aquarama Lamborghini koji je restauriran i doveden u izvorno stanje. (Pogledajte i video na dnu članka)

Kakvo god plovilo imali, bilo ono malo ili veliko, skupo ili jeftino, nakon završene sezone treba ga pripremiti za zimsko mirovanje, kako bi sljedeće proljeće i ponovnu plovidbu dočekalo u što boljem stanju. Malo truda pažnje može vlasniku na proljeće uštedjeti znatnu količinu i vremena i novca.

Dva ribara su, tokom lova na škampe, blizu Floride, sa svoje brodice spazili čak pet opasnih pijavica, koje su se sa niskih oblaka spustila sve do morske površine.

Oko 60.000 ljudi je stiglo sa svih strana svijeta da prisustvuje Oracle-ovoj najvećoj godišnjoj konferenciji za korisnike. Ali, izvršni direktor, Lari Elison  se nije dvoumio da trka Kupa Amerike u jedrenju ima veći prioritet u njegovim obavezama. Koliko je konferencija značajna govori i to da se u ovom dijelu godine zatvaraju pojedine ulice San Franciska da bi ugostili mase koje dolaze da uče o novitetima među proizvodima ovog softverskog giganta.

Medvjedica se pojavila jutros oko 11 sati u plićaku na plaži u Banjolama u susjednoj Hrvatskoj, te je plivala tik uz obalu 3 do 4 minute. Iako na plaži u tom trenutku nije bilo kupača, iznenađujuće je kako se sredozmna medvjedica pojavila na plaži koja je do prije nekoliko dana bila prepuna plivača piše istarski Regional Express.

 U susjednoj Hrvatskoj se i dalje po forumima mogu vidjeti baneri akcije njihove vlade o zabrani lova na prstace (zakon je kod njih na snazi od 1995te godine), pa stoga i ideja da se malo bolje upoznamo sa zabranjenim školjkama u Jadranu.