"O alarmantnoj situaciji za našu impozantnu, strogo zaštićenu vrstu plemenitu perisku, kojoj prijeti izumiranje, pisalo se mnogo u okviru Mediterana. Nažalost, ta prijetnja stigla je očito i u Jadran", poručili su iz Društva istraživača mora 20.000 milja.

Mogući uzroci tog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana, su zaraza novom vrstom parazita Haplosporidium pinnae ili pojava infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.

O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstva za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstva poljoprivrede, kao i krovna organizacija za zaštitu prirode Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN), kojoj je ovo udruženje kontakt za problem masovnog pomora periske u Jadranu posljednjih godinu dana.

Periska - endemski i najveći školjkaš Mediterana

Plemenita periska (Pinna nobilis) je endemski i najveća školjka Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a poznata je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura.

Ta vrsta ima veliku ekološku ulogu jer filtrira i zadržava velike količine raspadnute organske tvari, što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode, a algama, sunđerima i drugim beskralješnjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna.

Iz tog razloga, na periskama se često vidi veliko bogatstvo života raznih organizama. Osjetljive su na velika zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a mnogi ih i dalje ilegalno vade iz mora.

Strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i Direktivom o staništima EU-a te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barselonske konvencije.

VEZANO: Zabranjene školjke Jadrana

Hitne mjere zbog periske kojoj prijeti izumiranje

Prvi masovni pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu zabilježen je 2016. godine na istočnoj obali Španije, a prema izvještaju IUCN-a iz 2019., masovni pomori zabilježeni su i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 posto, a kombinacija stresnih uslova uzrokovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok.

"Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stepen pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja", poručila je stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju María del Mar Otero.

Istraživanje na Elafitima sprovedeno je u sklopu projekta "Ne Klimajte palasturu!" te se i dalje nastavlja s ciljem lociranja područja gdje je gustoća populacije periske visoka, a položaj relativno zaklonjen u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze u kojima taj školjkaš preživljava.

Društvo apeluje na građane da im se jave ako su upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju, odnosno gdje je više od 20 jedinki na 100 kvadratnih metara.