Dr Aleksandar Joksimović: Razmjene akademskog osoblja stvaraju dodatnu sponu između matičnih i institucija domaćina

Posjeta Sveučilištu u Splitu, za direktora i naučnog savjetnika Instituta za biologiju mora UCG, dr Aleksandra Joksimovića, predstavlja dodatnu sponu između Splita i Kotora koji tradicionalno ostvaruju dobru saradnju.

„Boravak i posjete institucijama koje se bave sličnim aktivnostima kao i matična, uvijek nosi osjećaj novoga iskustva, upoznavanja novih ljudi, kolega. Sveučilište u Splitu ima dugu tradiciju istraživanja
morskog ekosistema, studijske programe ciljano posvećene izučavanju ribarstva, marikulture, morskog biodiverziteta, odnonso flore i faune“, kazao je Joksimović.

Posebno ističe dobru organizaciju na splitskom sveučilištu, snadbjevenost Sveučilišne biblioteke veoma bogatim fondom stručne i naučne literature, ali i važnost morskog ribarstva i marikulture koji
će u budućnosti, kako govori, biti važni za proizvodnju zdrave proteinske hrane iz mora.

„Splitsko sveučilište je jedino na istočnoj obali Jadrana za sveučilišnim odjelom za studije o moru, a to pokazuje koliko Hrvatska, kao primorska drzava, ulaže u nauke o moru i morskom ekosistemu“,
dodao je on.

Kada je riječ o sličnostima u poređenju domaćina i matične institucije, on kaže da se podudara organizacija nastave i praktičnih vježbi, što je definitivno odrednica Bolonjskog sistema.

„Razlika je u tome, bar u domenu moje naučne oblasti, što se studentima više omogučavaju posjete kompanijama koje se bave ribarstvom i uzgojem riba i školjki“, zapaža Joksimović. Boravak studenata u kompanijama, u smislu praktične nastave, je jedan od primjera pozitivne prakse koji bi primijenio kod nas.

„Na taj način, studenti bi mnogo bolje upotpunili svoja teorijska znanja. Tom modelu bi trebali da pribegnu i naši studijski programi, bar u domenu  nauka o moru“, govori on. Joksimović navodi da je posjeta sistemu uzgoja ribe i fabrikama koje se bave preradom ribe i ribljih proizvoda upotpunila njegova znanja u toj oblasti.

„Nažalalost, Crna Gora u ovom trenutku nema riblju prerađivačku industriju što su veoma važni pravci daljeg održivog razvoja naše države i mogućnost korišćenja evropskih fondova za razvoj malih i srednjih preduzeća, odnosno malih porodičnih kompanija. Svakako, vjerujem da će iskustva stečena na Sveučilištu u Splitu biti od velike pomoći našim budućim kompanijama koje se time budu bavile“, dodao je on.

Svojim kolegama je poručio da obavezno koriste programe mobilnosti, jer tako stečena iskustva i prijateljstva su, shodno njegovom iskustvu, više nego dragocjena.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti