Pogledajte, recimo, ono što se radi na Zavali, onu arhitektonsku tragediju visokog standarda i stila. Da je 50 odsto manje površine izgrađeno, pa da je zelenilo to "pojelo", moglo bi da se podnese. Ovako, oni to sada "liječe" hortikulturom, pa ćemo da vidimo što će da urade... Na Luštici sada imamo kvazi-arhitekturu koja samo liči na krajolik, ali je koliko-toliko poštenija nego nešto što se pravi od Budve. Ipak, Luštica će na kraju postati jedna priča o ranjenom pejzažu, kaže renomirani arhitekta Branislav Mitrović.

Uopšteno, postoji jedan glas nezadovoljstva kvalitetom života u našem primorju. Često se vide komentari koji napadaju državu ili tajkune ili sve zajedno za odgovornost za razne stvari.
Sa druge strane, mi smo dosta puta do sada, naročito lijepom fotografijom, ukazivali na onu drugu stranu, zbog čega je lijepo živjeti ovdje gdje jesmo. I tako ćemo i nastaviti.

Danas smo odlučili da skrenemo pažnju na sitnice za koje je lako naći odgovorne i uprijeti prstom u njih. Znamo da je situacija teška, da nema dovoljno novca, ali koji je problem da se očisti ispred svoje kuće, popravi polomljeno i počupa zaraslo?

Krenućemo od ustanova koje brinu o mladima, a uz vašu pomoć, nastavićemo sa ovakvim člancima i ubuduće. Šaljite nam slike na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

Ekipa serijala "Perspektiva", koji Radio Slobodna Evropa realizuje u saradnji sa NED (The National Endowment for Democracy) je nakon Mostara, u drugom ciklusu od četiri epizode, posjetila Budvu.

Razgovarali su sa mladima o položaju žene u crnogorskom društvu, rodnoj ravnopravnosti, selektivnim abortusima, sukobu modernog i tradicionalnog. Voditelj i moderator je bh. reper Edo Maajka. Producent je Mebius film iz Sarajeva. Pogledajte prvu epizodu ovdje: 

Druga epizoda serijala „Mehanizam – Obećana zemlja“ otkrila je dio detalja razrađene šeme prodaje državnog zemljšta u kojoj su učestvovali ljudi bliski vladajućoj DPS-SDP koaliciji. Tom prilikom budžet Budve je oštećen za više miliona eura, a navodi se i da je Budva primjer zloupotreba prilikom prodaje državnog zemljišta.

Šema rasprodaje državnog zemljišta na najatraktivnijim lokacijama u Crnoj Gori povlašćenim biznismenima dovela je do milionskih dugova opština koje sada plaćaju građani otkriva emisija Mehanizam emitovana na RTCG u utorak.

Inženjer geologije dr Vasilije Radulović ocijenio je da je na stvaranje klizišta u selu Markovići uticala vremenska nepogoda, ali da je do velike štete došlo zato što izgrađeni objekti nijesu prilagođeni sredini.

Zbog rizika od havarija koje bi, osim na okoliš, mogle pogubno utjecati na turizam, naftni stručnjaci Davor Štern i Ivan Čermak zalažu se da se iz Jadrana vadi plin, ali ne i nafta.

"Havarije se događaju, mogu se dogoditi i na našem dijelu mora. Potrebno je dobro izračunati koliko bi koristi imali od vađenja nafte, a koliko bi nam to moglo donijeti štete. Problem je u tome što bi nafta, ako bi došlo do erupcije, s juga Jadrana išla prema sjeveru, prema Istri. Nitko ne može tvrditi da će se to dogoditi, ali potencijalna havarija se ne može ni isključiti iz cijele priče", rekao je za Hinu Štern, dugogodišnji generalni direktor Ine i bivši ministar privrede Hrvatske.

Slovenija i Italija mogle bi  'zagorčati' posao istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu, ili ga, u najblažoj varijanti, odgoditi.

Kako je za Novi list odgovoreno iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora, Slovenija će, prema Protokolu o strateškoj procjeni uticaja na okoliš, hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti pisanu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na okoliš.

Gotovo svim firmama kojima kojima su dodijeljene koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u Jadranu događali su se razni manji ekološki incidenti, piše H-alter.

Agencija za ugljovodonike izjavila je kako odabrane kompanije moraju imati visoke ekološke standarde te biti bez ekoloških incidenata u prošlosti. Niko, pa ni ova vlada, ne može tvrditi da je Jadran siguran i da nema razloga za zabrinutost. Jadranu se i bez ovih novih aktera znatno zagađenje naftom već događa zahvaljujući gustom prometu tankera i ostalih plovila, a država koja preživljava od jadranskog turizma nije uložila ni u jedan brod opremljen za skupljanje nafte koja se nađe u moru. Svi naftaši odabrani za koncesije imaju istoriju ekoloških incidenata kod istraživanja ili eksploatacije nafte.

Pogledala sam TED video prije nekoliko dana, jedan od onih koji te uhvate i ne puštaju. Pa sam ga pogledala još 2 puta i odlučila napisati tekst o njemu, odnosno o porukama koje nosi u sebi. Možete ga pogledati i vi odmah, tu je sa prevodom. U svakom slučaju, u nastavku je osvrt na njega sa nekim mojim razmišljanjima.

Alessandra Orofino iznosi zanimljive podatke: 45% ljudi na svijetu živi u gradovima, a za 75% potrošnje energije, odnosno 80% emisije gasova su “krivci” gradovi. Realan zaključak je – za mnoge probleme koje zovemo globalnim, poput klimatskih promjena, oskudice sa energijom ili siromaštva – su krivi gradovi. I to se neće promijeniti dok ljudi u gradovima, ljudi poput nas, ne počnu raditi bolje na tim problemima.