Prošlogodišnja temperatura okeana bila je u prosjeku za 0,075 Celzijevih stepeni iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju između 1981. i 2010., pokazala je analiza. Iako se to možda čini sićušnim, zapravo se radi o golemoj količini topline rasprostranjene svjetskim okeanima.

"Količina topline koju smo rasprostrli okeanima jednaka je toplini koju bi proizvelo 3,6 milijardi atomskih bombi bačenih na Hirošimu", rekao je Cheng Lijing, glavni autor studije i izvanredni profesor na Institutu za atmosfersku fiziku na Kineskoj akademiji znanosti.

"Ovo su izmjereni podaci i neoborivi su“

Naučnici su, naime, izračunali da su, kako bi postigli rast od 0,075 stupnjeva, okeani trebali primiti 228 sekstilijuna džula (228 milijuna na šestu potenciju) ili oko 3,6 milijarda puta veću količinu toplote oslobođene bombardovanjem Hirošime.

"Ovo su izmjereni podaci i neoborivi su. Dodatni su dokaz globalnog zagrijavanja", rekao je Cheng Lijing.

"U objašnjenju ovakvog zagrijavanja nema nijedne druge razumne alternative osim ljudske emisije stakleničkih plinova", pojasnio je Cheng.

On i kolege su uporedili podatke prikupljane od 1987. do 2019. s podacima iz razdoblja između 1955. i 1986.

Strašna vijest

Ustanovili su da je u posljednjih šest decenija zagrijavanje bilo oko 450 odsto veće nego u prethodnom, što ukazuje na veliko povećanje stope globalnih klimatskih promjena.

Drugim riječima, zagrijavanje u periodu od 1987. do 2019. godine bilo je četiri i po puta brže od onog u razdoblju od 1955. do 1986.

"Ključno je da shvatimo kolikom se brzinom stvari mijenjaju", kazao je John Abraham, koautor studije i profesor mašinstva na Univerzitetu St. Thomas u Minnesoti.

"A ovo je strašna vijest.... i tek vrh ledenog brijega u odnosu na ono što nam se tek sprema", kazao je.

Zagrijavanje okeana može prouzrokovati toplotne talasa, što može dovesti do velikih gubitaka kada su posrijedi morska flora i fauna te uticati na formiranje češćih i razornijih uragana, kao i ekstremnijih vremenskih prilika.

Okeanima će trebati puno vremena za oporavak

Istraživači kažu da ljudi mogu i dalje raditi na promjenama kada je riječ o njihovom uticaju na klimu, no istovremeno upozoravaju da će okeanima trebati puno više vremena da se rehabituju i da reaguju, nego što će trebati atmosferskom i kopnenom okruženju.

Od 1970. okeani su apsorbovali više od 90 odsto toplote zarobljene stakleničkim plinovima koje emituju fosilna sagorijevanja, uništavanja šuma i ostale ljudske aktivnosti, a manje od 4 odsto otišlo je u tlo i u atmosferu.

Topliji okeani utiču na otapanje leda, što uzrokuje rast nivoa mora. Tokom prošle decenije izmjeren je i najveći rast nivoa mora od 1900. godine.

Naučnici do kraja vijeka očekuju porast nivoa mora za oko jedan metar, što je dovoljno da diljem svijeta na raseljavanje bude primorano oko 150 milijuna ljudi.

foto: Mladen Jevtić