Pozivamo Vladu da zaustavi seizmičke aktivnosti, napravi procjenu uticaja na život u podmorju i pokrene javni dijalog, inače bi se takva nepromišljena politika mogla odraziti na lokalno ribarstvo i turizam, a što je najgore – pogubno uticati na vrste i ekosisteme u Jadranu – apel je Međunarodne organizacije za zaštitu okeana i mora Ocean Care, koja ovih dana putem svoje službene web stranice http://www.oceancare.org/ prikuplja peticiju pod nazivom “Alarm za Hrvatsku” te upozorava na moguće posljedice istraživanja podmorja koje je radi otkrivanja potencijalnih nalazišta plina i nafte Vlada prepustila norveškoj firmi Spectrum GEO Limited.
Urodi li plodom, “akcija” bi posrnuloj hrvatskoj privredi mogla donijeti milijarde. No, koliko je bezopasna, pitaju upućeni. Istraživanje, koje je započelo 7. septembra, u Jadranu se odvija gotovo u tajnosti, a Vlada je, tvrde, ugovor sa Spectrumom sklopila pogodbom, bez sprovedenog javnog natjecanja i bez studije uticaja na okolinu.
– U seizmološkim ispitivanjima na čak 35.000 kvadrata Jadrana, tzv. 2D tehnikom, u potrazi za naftom i plinom, svakih se 10 sekundi “ispaljuju” zvučni talasi od 240 decibela, a buka koju stvaraju mlazni avioni iznosi između 125 i 140 decibela – kazala je predsjednica Ocean Carea Sigrid Lüber, ističući kako je to što se događa još iritantnije zna li se da je hrvatska Vlada u raznim međunarodnim forumima glasala za zaštitu morskih životinja od intenzivne podvodne buke.
Udar na delfine i kitove
– Sada kada su neki sebični interesi u pitanju, niko se ne sjeća tih zahtjeva – upozorava ona. Draško Holcer, predsjednik Instituta Plavi svijet, tvrdi kako je riječ o najinvazivnijem načinu istraživanja kakvo delfini i kitovi mogu osjetiti stotinama kilometara daleko. Takve ih eksplozije mogu fizički ozlijediti, izazvati dekompresijske bolesti, dezorijentaciju, krvarenja, trajna oštećenja sluha... pa sve do tjeranja iz staništa.
– Uopšte nije sporno što se Vlada odlučila za investicije, ali je sporno da smo Jadran predali bez ikakvog nadzora pod izgovorom naučnog istraživanja, a riječ je o istraživanju isključivo u komercijalne svrhe – kaže on.
U Ministarstvu zaštite okoline i prirode kažu kako je sve tek “dijelom” u njihovoj nadležnosti. Istraživanje je odobrilo Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta, koje je za to saglasnost dobilo od ministarstava obrane i pomorstva, dok su oni mjerodavne uputili na odredbe Zakona o zaštiti prirode, mjere opreza i obvezu potrebnih izvještaja nakon obavljenog posla. Zašto se sve radi bez studije uticaja na okolinu? Ministar privrede Ivan Vrdoljak odgovara kako se 99% ugovora za istraživanje ne obavlja putem javnog natjecanja jer se ne mogu definisati kriterijumi – a državu to ništa ne košta.
– Norvežanima je pak prepušteno da održavaju konferencije, odnosno prodaju podatke do kojih će doći jer imaju bolje kontakte s naftnim kompanijama – rekao je Vrdoljak, na što se već obrušio i čelnik laburista Dragutin Lesar. Po svim važećim zakonima podaci koji su za državu od najvećeg energetskog značaja trebali bi biti tajni, tvrdi pak on.
Saradnja sa stručnjacima
Jan Schoolmeesters, glavni izvršni direktor Spectruma, kaže kako će seizmička istraživanja obavljati do januara 2014., 8 do 10 sati u komadu sa seizmičkim impulsima u trajanju od 12 sekundi pa 3,5 sata odmora, a još tri mjeseca trebaće za obradu podataka. Svjesni potencijalnih problema koje istraživanje može imati na podvodni svijet, Schoolmeesters objašnjava kako poštuju sve zahtjeve koji su im nametnuti i u skladu sa svjetskom praksom. Dobro paze da u vrijeme istraživanja nema nijednog morskog sisara kilometar u krug, a rade i u saradnji s lokalnim i drugim stručnjacima, čija će istraživanja biti vrijedan dodatak njihovima. Zvuk kroz vodu ne putuje jednako kao kroz vazduh i za 60 decibela je slabiji, tvrde iz Spectruma, kao i to da su dosad obavljali niz istraživanja u istočnom dijelu Sredozemlja, Sjevernom moru, Meksičkom zalivu, uz obale Brazila, Urugvaju, Indoneziji, Južnoj Africi... i nigdje, koliko im je, poznato, nisu zabilježene negativne posljedice za lokalnu okolinu.
Izvor: http://www.vecernji.hr foto: Jugoslav Belada
