#1 Portret Jerolima Muzaće, proslavljenog junaka umorejskom ratu 1684. godine
Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: oko 1900. godine
Dimenzije: 120 x 80 cm Tehnika: ulje na platnu
Vlasništvo: Biskupija Kotor
Jerolim Muzača (Musacchia) zapovjednik jednog puka u mletačkoj vojsci, istakao se u službi vojskovođe Frana Morosinija u Morejskom ratu. Slavu velikog junaka stekao je u borbama kod Argosa, Hiosa i ostalim borbama u Grčkoj. U našim krajevima istakao se kod zauzeća Herceg Novog 1687. godine, kao i kod opsjedanja tvrđave Spuž u Crnoj Gori. Nosilac je brojnih odlikovanja zbog hrabrosti i ratnih zasluga. Ugarska kraljica odlikovala ga je zlatnom medaljom sa natpisom "Hoću srce i stalnost". Uslijed rane na ruci umro je mlad u Poreču (Istra).
Po njegovoj želji sahranjen je u Prčanju 6. avgusta 1708. godine. Tijelo mu je sahranjeno u posebnoj grobnici koju krasi mermerni reljef sa prikazom vojnika u viteškoj odori. Na grobu se nalazi natpis: "Gerolamo Musacchia aetatis svae annorum XXXII".
#2 Bakrorez Boke Kotorske iz 1688. godine
Autor: Vincenzo Maria Coronelli Vrijeme nastanka: 1688. godina
Tehnika: bakrorez Dimenzije: 67 x 50 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor
Karta Boke Kotorske predstavlja originalni list sa prikazom Bokokotorskog zaliva iz Koronelijevog Velikog Atlasa.
#3 Koronelijev Mali Atlas
Autor: Vincenzo Maria Coronelli Vrijeme nastanka: kraj XVII vijeka Tehnika: grafika na tvrdom papiru Dimenzije: 29 x 21, 5 cm
Koronelijev Mali Atlas sadrži grafike gradova, utvrđenja i drugih glavnih mjesta na istočnoj obali Jadrana. Pored Herceg Novog, Kotora, Risna, Budve, Bara, Petrovca i Ulcinja, posebno mjesto zauzima Perast, o kome postoji i tekstualni dio, veduta Perasta i „Gonfalonier” – Peraštanin, čuvar venecijanske ratne zastave.
#4 Plan zauzeća Herceg – Novog iz 1687. godine
Autor: Gio. Giacomo di Rossi
Vrijeme nastanka: 1687. godina
Tehnika: kopija, fotopapir (original bakrorez) Dimenzije: 57 x 43 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor
Orginalni bakrorez Zauzeća Herceg Novog od strane mletačke flote izradio je Gio. Giacomo di Rossi neposredno po oslobođenju Herceg Novog od Turaka 30. septembra 1687. godine, oktobra iste godine. Autor je bakrorez posvetio biskupu Giuseppu Renatu Imperiale.
#5 Portret Nikole Viskovića kapetana Perasta,XVI vijek
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: XVI vijek Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 48 x 38, 5 cm Vlasništvo: Muzej grada Perasta
Nikola Visković kapetan Perasta, poznat je po tome što je predvodio Peraštane koji su pritekli u pomoć gradu Kotoru, prilikom opsade turske flote Hajredina Barbarose 1539. godine. Ovaj događaj je od izuzetne važnosti, jer od tog vremena datiraju najstarije privilegije Perastu od strane Venecije, koje su umnogome bile osnova ekonomskog razvoja Perasta.
#6 Portret kapetana Pava Đurova Kamenarovića (1696 – 1787) iz Dobrote
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: 1772. godina Tehnika. Ulje na platnu Dimenzije: 110,5 x 85,5 cm
Vlasništvo: Biskupija Kotor
Kapetan i brodovlasnik Pavo Đurov Kamenarović rođen je u Dobroti 1696. godine. Bio je u pomorskom i trgovačkom svijetu smatran i cijenjen kao jedan od najboljih pomorskih privrednika ujedno i najbogatijih ljudi svog vremena u Boki Kotorskoj. Jedan je od najzaslužnijih donatora saborne crkve Sv. Mateja u Dobroti, gdje je u znak zasluga i počasti, pokopan u posebnoj grobnici u crkvenoj sakristiji.
#7 Portret admirala Matije Zmajevića (Perast, 1680 – Tavrov, 1735.)
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: prva polovina XVIII vijeka Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 65 x 55 cm
Vlasništvo: Muzej grada Perasta
Matija Zmajević (Perast, 1680 – Tavrov 1735) proslavljeniadmiral Ruske flote, potiče iz poznate peraške porodice, koja je dala dvojicu poznatih učenih teologa, nadbiskupa Andriju i Vicka Zmajevića. Matija je pomorsku karijeru započeo na brodovima svog oca Krsta Zmajevića, iskusnog pomorskog kapetana.
Događaj koji je uzdrmao Perast i donio mnoge posljedice za ovaj grad, ubistvo Vicka Bujovića 1709. sudbinski je obilježilo život i karijeru Matije Zmajevića. Kao jedan od aktera tog događaja morao je napustiti Perast da bi umakao kazni mletačkih vlasti. Karijeru u Rusiji započinje zahvaljujući pomoći grofa Petra Tolstoja, koji je boravio u Perastu kao izaslanik Petra Velikog i posjetio ruske plemiće, koji su kod Marka Martinovića izučavali pomorske vještine. Zmajević je u pomorskoj službi kod Petra Velikog od 1712. godine i on ga prepoznaje kao vrsnog pomorskog stručnjaka, tako da on postaje jedan od najboljih saradnika ruskog cara u stvaranju i organizovanju Baltičke flote i izgradnji brodogradilišta. Kao vojni strateg istakao se u čuvenoj pomorskoj bici kod Hankoa (Ganguta) u Finskom zalivu 1714. godine, u vrijeme kada je ruska flota pobijedila švedsku i dobila prevlast na Baltičkom moru.
Život Matije Zmajevića u Rusiji bio je ispunjen neumornim radom, uspjesima, ali i razočarenjima zbog raznih spletki i intriga. Svjedočanstva o tome nalaze se u njegovim pismima upućenim najbližima u Perastu, koja su ispunjena dirljivom čežnjom za svojim rodnim gradom i porodicom. Zmajević je zauzimao istak- nute položaje zapovjednika luke u Petrovgradu i Tavrovu, postao je član admiralskog kolegija 1721. godine, a čin admirala dobio je 1727. godine. Odlikovan je visokim ordenom Aleksandra Nevskog, koga oporukom ostavlja rodnom Perastu, uz rusku ratnu zastavu, mač svog oca Krsta i skupocjene predmete u srebru.
#8 Antependij – srebrne zavjetne pločice prčanjskih pomoraca
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: XVII i XVIII vijek Tehnika: srebro, iskucavanje Dimenzije: 248 x 82 cm Vlasništvo: Biskupija Kotor
Prčanjski antependij, sastavljen od zavjetnih pločica, koje su uznak zahvalnosti za spasenje na moru odvažni pomorci poklanjali Bogorodičinom hramu, jedinstvena je pinakoteka u srebru ukupne istorije prčanjskih jedrenjaka, počevši od skromnih, brzih lađa kojima su Prčanjani prevozili državnu poštu pa sve do velikih barkova i nava koji su svojim dragocjenim teretima uzdigli mjesto do ekonomskog blagostanja. U sredini antependija prikazani su Bogorodica i Sv. Dominik.
#9 Ex Voto: Bitka kapetana Ivana Vickovog Burovića protiv pirata u Otrantskim vratima 13. avgusta 1703. godine
Autor: Tripo Kokolja
Vrijeme nastanka: 1703. godina Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 106 x 92,5 cm
Vlasništvo: Gospa od Škrpjela
Na platnu je prikazana pomorska bitka između jedrenjaka kojim je zapovijedao Ivan Vicka Burovića, čija se posada sastojala od 11 članova i tripolitanske fuste koja je imala 220 članova posade i vojnika.
Pomorska bitka odigrala se 13. avgusta 1703. godine u vodama Strade Bianche. U prvom planu slike vidi se neprijateljska fusta smotanih jedara, pod veslima u punoj dužini, a sa desne strane jedrenjak kapetana Burovića pod punim jedrima. U desnom, gornjem uglu prikazana je u oblacima Madona sa djetetom, a oko nje tri glave anđela. Likovno rješenje slike pokazuje da je autor slike imao smisla za kompoziciju u prostoru. Glave anđela, slične po crtežu i koloritu, glavama anđela koje vidimo na freskama Tripa Kokolje u kapeli "Biskupije Zmajević", kao i na platnima u crkvi Gospe od Škrpjela, ukazuju na to da je autor zavjetne slike na kojoj je prikazana slavna pomorska bitka, Tripo Kokolja (1661 – 1713.) Peraštanin, najugledniji barokni slikar u Boki Kotorskoj.
Na slici je u gornjoj, lijevoj polovini ispisana legenda: Non in multitudine exercitus victoria belli, sed celo fortitude – Capo. Gio di Vinco Burovich nell" aque di Strade Bianche – assalito da una fusta tripolina numerosa di 220 turchi – ritrovandosi con soli undeci compagni avendo implorato l "aiuto divino, e della SS a Vergine Maria doppo – fiero combattimento di due ore resto tronfante riterandosi - la compagni ofesso in una mano – per ciò a gloria di Dio e della B. Vergine in memoria – del glorioso trionfo. – Ad 13 ago 1703 – V. E. G. A."
#10 Ex voto: Borba Peraštanina Đura Bana sa Turcima pod Dračem 1716. godine
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: decembar, 1716. godina Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 114 x 85 cm Vlasništvo: Gospa od Škrpjela
Jedna od najljepše ispisanih stranica pomorske istorije Perasta svakako je bitka kapetana Đura Bana, brata kapetana Petra Bana, nosioca kavalijerata sv. Marka, na Božić 1716. godine. Podaci o borbi koja se odigrala između berberske tartane i peraškog vašela došli su do nas preko tri istorijska izvora: tumačenjem događaja Peraštanina Krsta Mazarovića koji se u trenutku bitke nalazio na brodu u svojstvu poručnika, kao i dva autentična mletačka i francuska arhivska izvora.
Opis bitke izgleda zaista nevjerovatan, jer je posada od svega 25 Peraštana pobijedila 120 Berbera i 50 Dračana, koji su im pritekli u pomoć.
U ovom krvavom i žestokom sukobu bilans borbe izgledao je tako da su u prvom naletu Bokelji pobili 40 gusara, a na kraju dvočasovne borbe bilo je 86 mrtvih gusara, 68 zarobljenih i 16 čamcem odbjeglih Dračana. Među Peraštanima bilo je 5 mrtvih i 6 ranjenih. U borbi je poginuo kapetan Đuro Bane, a preostali članovi posade ranjeni i iznemogli, gonjeni povoljnim vjetrom, prvobitno se iskrcavaju na Krf.
Kada su 31. decembra stigli do Krfa pozdravili su glavnog za- povjednika mletačke flote Andreu Pizania iz artiljerijskog oružja sa oba broda. On je sa oduševljenjem pozdravio hrabre Peraštane i u znak časti odlikovao žive i mrtve zlatnom medaljom.
#11 Ex voto: Peraška nava "Leon Coronato" u olujnom moru
Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: 1740. godina
Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 145 x 88 cm
Vlasništvo: Gospa od Škrpjela
Na slici je prikazana nava "Leon Coronato" u olujnom moru.
Peraštani su kao omiljeni tip jedrenjaka najviše koristili nave tokom čitavog 17. i 18. vijeka. Nava "Leon Coronato" imala je tri jarbola, a bila je opremljena križnim jedrima i sa po 9 topova na svakom boku. Ovom je navom kapetan Vicko konte Smekja iz Perasta otvorio trgovačku liniju između Venecije i Baltičkih luka od 1736 – 1748. godine. Brod je potonuo 1748. godine pošto je prethodno zapaljen u žestokom okršaju sa gusarima.
#12 Portret kapetana Ivana Bronze (Perast ? – 1749.)
Autor : P.P. Martini Vrijeme nastanka: XVIII vijek Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 30 x 97 cm Vlasništvo: Muzej grada Perasta
Ivan Bronza (Perast , ? – 1749.) pomorski kapetan, istakao se kao zapovjednik ratnih brodova, posebno u drugom Morejskom ratu (1689.), a kasnije u pomorskim sukobima sa gusarima. Bio je zapovjednik venecijanske ratne nave "Constanza Querieria". Od dužda Alviza Močeniga imenovan je vitezom (cavalier) i ordenom Svetog Marka, 1730.godine.
Autori izložbe i kataloga: mr Mileva Pejaković-Vujošević
Radojka Janićijević
Slavko Dabinović
JelenaKaradžić
Smiljka Strunjaš
Lektura: prof. dr Gracijela Čulić
Fotografija: Stevan Kordić
Fototeka Pomorskog muzeja Crne Gore, Kotor
Dizajn i priprema kataloga: Novica Zečević
Stevan Kordić
