Crna Gora je postala ekološka država skupštinskom Deklaracijom usvojenom 1991. godine na Žabljaku, a kojom je definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primjenjuje najviše standarde iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. Ova vizija razvoja naše države je ugrađena i u najviši političko-pravni akt –Ustav koji sadrži odredbe o posvećenosti Crne Gore zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti.
Iako je tokom protekle 23 godine Crna Gora bila suočena s brojnim ekonomskim i ekološkim izazovima, danas se naša država ipak može pohvaliti očuvanom prirodom i raznolikošću i bogatstvom biodiverziteta. Očuvanost životne sredine i prirodnih resursa je ujedno i prepoznatljiva karakteristika Crne Gore koja je na globalnom nivou svrstana u tzv. hot spotove evropskog i svjetskog biodiverziteta. Naime, pored 5 nacionalnih parkova, trenutno je u CG dodatno zaštićeno još oko 50 lokaliteta, od kojih je nekoliko područja pod međunarodnom zaštitom (UNESCO, Ramsar), što sveukupno čini gotovo 20% teritorije države.
Rad na unaprijeđenju stanja životne sredine, ali i zaštite svih njenih segmenta je permanentan. Institucije sistema, uz podršku civilnog društva, svakodnevno su posvećene ulaganju dodatnih napora koji su usmjereni ka poboljšanju stanja površinskih i podzemnih voda, vazduha, zemljišta, morskog bidiverziteta, itd. Crna Gora, iako globalno mali emiter gasova s efektom staklene baste, dio je međunarodnih napora usmjerenih ka mitigaciji štetnih i negativnih efekata i posljedica klimatskih promjena. Pored toga, značajni koraci se sprovode i u dijelu adaptacije na klimatske poremećaje izazvane poplavnim talasima i prijetnjama od suša, a sve u cilju zaštite života i zdravlja stanovnika i očuvanja naše životne sredine. Poseban fokus u procesu dostizanja vizije Crna Gora-ekološka država je trasiranje ispravnog puta u dijelu tretmana otpada, prvenstveno po pitanju minimiziranja količine generisanog otpadnog materijala, smanjanja njegove štetnosti po životnu sredinu, ali i njegovog ponovnog korišćenja, upotrebe i reciklaže. Tretman otpadnog materijala kao resursa, predstavlja i posebno će predstavljati u dolazećem periodu polje na kojem je potrebno da napore uložimo svi: država, civilno društvo i građani.
Kako je od 1991. Crna Gora prešla dug put društveno-ekonomskog razvoja, a čiji najnoviji period obilježava proces evropskih integracija, potrebno je podsjetiti da se u cilju usvajanja i praktične primjene zatjevnih i strogih kriterijuma i standarda u ovoj oblasti, predano i kontinuirano radi na preuzimanju i implementaciji evropske pravne tekovine u oblasti životne sredine. Proces EU integracija u oblasti životne sredine i klimatskih promjena je kompleksan i iziskuje involviranje svih subjekata u društvu (države, civilnog društva, akademske zajednice). Usvajanjem modernog ekološkog zakonodavstva i njegovim efikasnim sprovođenjem, stvoriće se kvalitetnije i zdravije životno okruženja za sve građane Crne Gore.
Konačno, na dan kada se navršavaju 23 godine od kada je donijeta odluka da se Crna Gora proglasi ekološkom državom, važno je podsjetiti da je ovaj civilizacijski iskorak i poštovanje promišljanja o zaštiti dragocjenog prostora u kojem živimo iz 1991. dužnost i obaveza svakog pojedinca i institucije. Stoga, samo udruženim djelovanjem i sinergijom snaga moći ćemo i dalje da baštinimo ovu tekovinu i nastavimo da gradimo viziju i prepoznatljivost Crne Gore kao ekološke države.
Sent from my iPhone
