U ime Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore govorio je Radomir Uljarević istakavši na početku da hristijanizovana pismenost u Slovena počinje ćirilicom, te da je ta pismenost stvorila kulturu, stvorila književnost pred kojom se kroz vremena klanjaju kulturni narodi. Riječ je o kontinuitetu naše kulture, smatra Uljarević, iako se katkad zaboravimo i imamo u vidu tek dvovjekovne vukovske paradigme; a naša vukovska tradicija samo je djelić onoga što čuvamo kao ćirilično predanje. Govoreći o konceptu festivala Ćirilicom, Uljarević je kazao: „Mi ćemo u okviru Festivala predstaviti nešto od te književnosti i pismenosti kako bi se uvidio taj hiljadugodišnji književnoistorijski kontinuitet - predstavićemo Divoševo četverojavanđelje i ediciju 10 vijekova srpske književnosti, predstavićemo i Paštrovske isprave. I Kotorski misal koji je latinični spomenik kulture najvišeg reda. Mi time želimo da pokažemo kako se dodiruju i prožimaju različite kulture, da pokažemo kako su ćirilica i latinica nesmetano koegzistirale prije hiljadu godina, i jasno će se vidjeti da je isključivost i netolerancija novijeg datuma. Valja zaštiti, razumije se, i srpsko kulturno blago nastalo na latinici, ali i druge dragocjene latinične rukopise kakav je Kotorski misal. Predstavićemo i enciklopedijsku monografiju Ćirilični natpisi na stećcima, na 1200 stranica, koja potvrđuje ćiriličnu utemeljenost naše kulture. To šta mi zapravo čuvamo čuvajući ćirilicu, najbolje ilustruje podatak (za koji svi znamo, ali valja ga isticati u ovakvim prilikama) da u predgovoru čuvene drame “Pigmalion”, koja se i bavi problemom jezika, Bernard Šo piše o tome da Englezi ne mogu da speluju jezik, jer nemaju čime da ga speluju osim ostacima starog stranog alfabeta, od kojeg samo suglasnici, i to ne i svi, imaju nekakvu govornu vrijednost. Reformator kojeg trebamo mora biti enegrični entuzijasta. Kaže Šo! On je ostavio 360000 funti za onog reformatora koji engleski jezik upodobi po savršenstvu sa Vukovom ćirilicom“- završio je Radomir Uljarević.
Predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve, dr Predrag Zenović je govoreći o ovogodišnjem festivalu „Ćirilicom“ istakao da se Festival u protekle tri godine izdvojio kao značajan multimedijalni, multidisciplinarni i međunarodni festival posvećen ćiriličnoj kulturi i pismenosti: „Vidljivi intekulturni dijalog ovogodišnjih programa posvećenih ćiriličnoj i latiničnoj kulturi daje novu vrijednost festivalu, jer ukazuje na bogatstvo raznolikosti kultura i civilizacijskih provenijencija na kojima se temelji naša pismenost. Taj dijalog je nužna tačka razumijevanja naše prošlosti, ali i ključ našeg samorazumijevanja i ovogodišnji festival mu je bezrezervno posvećen.
Važno je ukazati i na značajan dio programa festivala posvećenog Budvi koji će sadržajem obogatiti zavičajnu zbirku: „Budvanski krug“ Vide Ognjenović, izložba „Zemljotres – katastrofa“, veče posvećeno crkvi Antuna Padovanskog iz 16. vijeka, a koja se nalazila na plaži Mogren i za koju se vežu ekumenske tradicije grada Budve, kao i dvije večeri posvećene govoru i pjesmama Paštrovića. Tu su i dva budvanska autora čije književne večeri su dio programa, a odnose se na njihov naučno-teorijski rad: akademik Siniša Jelušić govoriće o Aleksandru Solženjicinu, a dr Vladimir Pavićević predstaviće svoju studiju o DŽonu Plamencu, u izdanju budvanske Biblioteke.“
Direktorica JU Narodna biblioteka Budve, Mila Baljević, predstavila je cjelokupan program ovogodišnjeg, trećeg po redu književnog festivala „Ćirilicom“ koji dostavljamo u prilogu. Ona je istakla da je novina u ovogodišnjem programu u odnosu na prethodne između ostalih i ta što će biti izvedena pozorišna predstava „Prepiska Marine Cvetajeve i Borisa Pasternaka“ u režiji Vide Ognjenović, te izložba „Zemljotres : katastrofa 1979-2019“ koja će biti postavljena na panoima od ulaza do Trgaizmeđu crkava i dalje u crkvi Santa Marija, a takođe i projekcija dugometražnog filma „Katalog Balšići“ scenariste i reditelja Gojka Čelebića na zatvaranju Festivala, 15.septembra.
