Na početku se prisutnima obratila Itana Lalović ispred NVO Feral koja je rekla: “Dragi Budvani i prijatelji Budve, Želim da vam se zahvalim u ime NVO Feral što ste večeras sa nama na otvaranju izložbe Slobodana Boba Slovinica. Večeras nećete prisustvovati samo otvaranju izložbe, već borbi za očuvanje mediteranskih vrijednosti i ključnog simbola Budve. Želim da napomenem da će za vrijeme trajanja izložbe, što je narednih 8 dana, tačnije do 21. oktobra, biti održan prateći program. U četvrtak, 18. oktobra u 17.30 časova na Trgu palmi će biti održana diskusija „Potencijalna devastacija Školja“, na kojoj će iz perspektive svoje struke govoriti arhitekta Borislav Vukićević, prof. dr Rade Ratković, dekan fakulteta za biznis i turizam, i Vuk Iković, doktorand Prirodno-matematičkog fakulteta, koji piše disertaciju na temu „Uticaj izgradnje na morske ekosisteme”. Moderatorka programa će biti Iva Bajković, voditeljka i urednica TV Budve. Treće večeri, u nedelju, 21. oktobra, takođe u 17.30 časova na Trgu palmi, „Razgovore o Školju“ vodiće Dušica Vugdelić, a učesnici će biti građani i ribari Budve i Paštrovića. Želim da se zahvalim Opštini Budva i Turističkoj organizaciji opštine Budve što su podržali projekat, kao umjetnicima i prijateljima koji su pozajmili svoje štafelaje za postavku, a to su Ivana Babić, Jelena Papović, Andrijana Mitrović, Pero Pićan, Mima Mitrović, autor – Slobodan Slovinić, Danijela Božović, Dragana Ivanović, Luka Vučković i komšije iz Medžik Jarda. Prije nego što riječ dam Jeleni Papović koja će biti moderatorka ove večeri, reću ću par riječi o našem Bobu Sloviniću, koga sigurna sam, svi dobro znate: Bobo potiče iz stare budvanske porodice, i njegov prađed, Ivan Slovinić, je oko 1840. godine došao u Budvu iz Postira sa Brača, gdje se oženio Julijom Rozi, kćerkom imućnog vlastelina. Porodica Slovinić spada u red najstarijih budvaskih porodica. Slobodan Bobo Slovinic je rodjen od oca Anta Slovinića i majke Dobrile Slovinic 1943. godine u Budvi. Rano djetinjstvo proveo u Budvi i Kotoru. Srednje obrazovanje stekao na Cetinju i u Titogradu, maturirao je (1961) u gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici. Diplomirao je (1966) na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Beogradu, na odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi profesora Đorđa Krekića. Bio je na brojnim studijskim putovanjima. Prvi put se predstavio (1961) na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Za vrijeme studija izlaže sa prijateljima u kafani "?" u Beogradu. Prvu samostalnu izložbu priredio je (1965) u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 50 samostalnih i više od 350 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu. Autor je knjiga: "Pariski zapisi" (1996); "Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore" (2010); "Ars Libris" (2013). Povodom (60) godina stvaralačkog rada, u Narodnom muzeju na Cetinju, priređena je (2017) retrospektivna izložba i objavljena monografija. U Modernoj galeriji u Podgorici, prezentiran je (2018) izbor iz retrospekcije uz monografski katalog. Ono što bih posebno istakla, i što je za ovu veče posebno bitno su Bobovi cikusi koji su vezani za ostrvo Sveti Nikola, i njegov aktivan i kontinuirani angažman za očuvanje ovog budvanskog ostrva. 1999. godine je organizovana izložba na Svetom Stefanu, pod nazivom „OMAŽ ŠKOLJU“, a u podnaslovu: „Od realnog, destrukcijom do strukturalnog“ takođe kao POBUNA i likovni APEL. Slijedi projekat „REKVIJEM ZA ŠKOLJ“, sa podnaslovom: „Vrijeme kataklizme“, realizovan 2000. godine. Prati ga živopisni, ambijentalni ciklus „ŠKOLJ – NOVE SLIKE“ iz (2012), a 2016. Nastao je ciklus slika pod nazivom „BUDVANSKE METASTAZE“. Gvaševi ostrva koje možete vidjeti na ovoj izložbi su nastale 1996. godine, tačno prije 22 godine, u oktobru mjesecu koji je takođe bio topao kao i ovaj 2018. Tada je naš umjetnik plovio oko našeg ostrva u svom brodu Galeb, kupao se i kako kaže neposredno portretisao Školj koji je imao drugačiji profil iz svakog ugla...
Nakon toga je uslijedio razgovor Jelene Papović u Boba Slovinoća koji je praćen brojnim pitanjima zainteresovanih i dirnutih učesnika.
Želja društva Feral je da ovom izložbom i pratećim programom koji će biti održan za vrijeme trajanja izložbe, istakne ogromnu vrijednost koju ostrvo Sveti Nikola ima za Budvu i njene građane. Ove vrijednosti su slojevite, pa tako i sam program razmatra pitanja o Školju iz umjetničke, stručne i društvene perspektive.
