Vinski blog: Biti sommelier

Sommelier (pravilno se čita i izgovara kao “somelije”) predstavlja osobu (najčešće u restoranu ili hotelu) specijalizovanu za rad sa vinima. Danas se kod nas sommelier-i, mogu naći u nekoliko vrhunskih restorana. U našem jeziku postoji izraz “vinonoša”, za koji ipak mislim da nije adekvatan, jer je sommelier mnogo više od nekoga ko samo “nosi vino”, ali ćemo o tome saznati nešto više kasnije.

Samo zanimanje nije toliko poznato kod nas, najviše zbog restoranske, ali i vinske nepismenosti prosječnog konzumenta. Ovo ne treba shvatiti kao napad na vinski “nepismene”, već kao izazov, sommelier je 80-tih godina izazivao strah kod gostiju, najviše zato što su radili ono što vrhunski sommelier-i ne rade – bili su arogantni i u isto vreme nisu bili iskreni prema gostima – a to automatski znači da su radili na štetu gosta.

Tek krajem 80-tih i početkom 90-tih godina, profesija doživljava svoj procvat, sa sve većim uplivom mladih ljudi (među kojima su bile i žene, što je bilo nezamislivo ranije), punih strasti, koji su pristupali vinu bez uštogljenosti i arogancije. Jednostavno, kretali su od sebe, moto im je bio – „Kako bih ja volio da mi neko predstavi vino“.

Istorijski razvoj zanimanja sommelier

Pošto već pominjem vrhunske restorane, mislim da bi jedan osvrt na istorijski razvoj ovog zanimanja bio koristan – čisto da imamo uvid u to kako se profesija razvijala i zašto je nastala. Još u starom Egiptu, postojala je pozicija “čuvara i kušača (probača)” vina, on je bio zadužen da proba vina prije faraona i da se uvjeri u njihovu ispravnost. U slučaju da je neko probao da otruje faraona, pa… “sommelier” bi prvi saznao.

U starom Rimu, pozicija ostaje manje-više nepromijenjena i tako je bilo sve do pohoda francuskih kraljeva koji proširuju zaduženja na cijelokupnu brigu o namirnicama tokom osvajanja.

Opet u Francuskoj, usled želje da podignu nivo luksuza u svojim restoranima, oni uvode poziciju čiji je cilj uparivanje hrane i vina, odnosno davanje preporuka gostima.

Sad kad smo upoznati sa istorijskom pozadinom zanimanja, možemo da pređemo na to šta osoba koja se odluči za ovaj poziv mora da posjeduje od karakternih osobina.

 

Karakterne osobine sommelier-a

Na prvom mjestu, mora da ima strast i ljubav prema vinu, u suprotnom, neće napredovati i neće ići u širinu, a to je od izuzetne važnosti u ovom poslu. Pored toga, sama količina teorije koju (vrhunski) sommelier treba da poznaje je… impozantna.

Trezvenost je takođe jedan od preduslova, jer vi nećete piti vina (barem ne previše), tokom radnog vremena, a ukoliko pretjerate, nećete dobro proći, ni kod gostiju, ni kod poslodavca. Sommelier mora biti dobro vaspitan, finih i odmjerenih manira, poznavati vinsku kartu i meni, a trebalo bi da bude elokventan, da teži da postane dobar prodavac i da posjeduje želju za konstantnim napretkom, odnosno da radi na sebi.

Poznavanje stranih jezika je bitno, osim engleskog koji je primaran, korisno je znati francuski, italijanski, njemački ili španski, kako zbog posjeta samoj zemlji (jer je to jedan od najboljih načina da učite o vinima), tako i zbog pravilnog izgovora i čitanja etikete. Osim poznavanja jezika, ali i vina, sommelier mora poznavati: cigare, destilate, barske mješavine, čajeve, kafu i vodu (Nema svaka voda istu strukturu, kao i prisustvo CO2, ukoliko je u pitanju gazirana voda, ali na kraju krajeva ni cijenu. Uparivanje će biti drugačije, u zavisnosti od toga šta želimo da postignemo.).

Šta znači biti sommelier

Na prvom mjestu, posao sommelier-a je rad sa ljudima, ta pozicija, kao i ugostiteljstvo uopšte je posao komunikacije. Tokom te komunikacije, vi treba da saslušate želje gostiju, ali i da prodate sebe, odnosno svoju energiju, a samim tim, prodaćete i vino.

Tu se opet vraćamo na početnu stavku: strast i ljubav prema tome što radite.

Pored svega toga, dobar sommelier mora, kao što je ranije pomenuto, poznavati meni, zbog uparivanja hrane i vina. To podrazumijeva saradnju sa šefom kuhinje, jer ne ide svako vino uz svako jelo. Ukoliko želi, sommelier može napraviti takva uparivanja da hrana izgleda impresivnije nego što jeste ili pak, da vino izgleda impresivnije nego što jeste. Uloga vina je da oplemeni hranu, a ne da se ponaša kao začin, a od umješnosti i iskustva sommelier-a (ali i kuvara), zavisi da li će vino biti zvijezda pozornice ili samo vijerni pratilac.

Kako postati sommelier

Prošli smo šta obuhvata pozicija sommelier-a, koje osobine treba da ima i kako bi trebalo da se ponaša. Ostaje samo pitanje, kako se postaje sommelier?

Da biste postali sommelier, korisno bi bilo da završite neki kurs, obuku ili neki vid stručnog usavršavanja iz ove oblasti. Ja sam završio kurs u SERSA (Udruženja sommelier-a Srbije, za više informacija posetite sommelierserbia.com ), poslije čega sam nastavio praktično usavršavanje u jednom od najboljih beogradskih restorana – restoranu “Žabar”, koji je ujedno i jedan od rijetkih koji imaju sommelier-a.

Bitno je zapamtiti, da vi ne postajete sommelier kada prođete kurs. Kurs vam može dati teorijsko znanje (koje je IZUZETNO bitno), ali tek pošto prođete kurs i steknete iskustvo u radu sa gostima, ali i konstantnim usavršavanjem i vježbanjem – vi postajete sommelier. Završavanjem kursa, otvaraju vam se mala vrata jednog velikog svijeta – naučićete kako da cijenite to što je u čaši, kao i kako da pravilno radite sa vinom, ali i uživate u istom.

Poslije godinu dana sam dozvolio sebi taj “luksuz”, da kažem da sam sommelier, a svjestan sam koliko znam, odnosno ne znam. Svakim danom se trudim da unaprijedim sebe, bilo čitanjem o vinu ili (mnogo prijatnijim) praktičnim radom gde dobijam vina “na slijepo” (blind tasting) i treba da odredim šta je u pitanju.

Za kraj, ovo je jedno veoma lijepo zanimanje, tokom kojeg možete svaki dan da vježbate, kako vašu senzoriku, tako i vaše vještine komunikacije, zanimanje gdje će vam svaki dan biti drugačiji.

Osim srcem, ovo je posao koji se radi glavom. Svaki dan ćete raditi sa ljudima, što je najveća prednost.  Isto tako, svaki dan ćete raditi sa ljudima, što je i najveća mana. Ukoliko se, pak, odlučite da se bavite ovim zanimanjem, spremite se da vam poimanje vina, ali i hrane, dostigne jedan drugačiji nivo, ne nužno bolji – što više znate, teže je. Obraćaćete pažnju na balans kiselina u jelu (dodaj malo paradajza u musaku!), na strukturu, tijelo, formu, da li posjeduje adekvatan balans između svih činilaca.

Ili sam to možda samo ja u pitanju?

Autor: Vlada Stojanov

dugogodišnji profesionalac u svom poslu širom planete

i suvlasnik sajta futurehospitalityleaders.com

 

 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti