Uvala Buljarica nalazi se između Petrovca na zapadu i Sutomora na jugoistoku (koordinate: 42°11'26.62''N, 18°58'19.77''E). U zaleđu se nalazi Paštrovska gora koja ovu uvalu odvaja od Skadarskog jezera. Buljarica je ruralno područje sa još uvijek nerazvijenom infrastrukturom.
Ujedno spada u 'zemljišta sa problemom sopstvenih voda', kao zemljište veoma ravnih i slabo dreniranih terena, koje je, zbog ravnog reljefa i težeg mehaničkog sastava, prezasićeno vodom. S toga se ovdje postavlja oštar problem detaljne drenaže ovog inače veoma plodnog zemljišta.
Ova poplavna uvala – močvara, se pruža iza plaže. Po obodu močvare se nalazi pojas vlažnih šuma jasena (Fraxinus oxycarpa L.), duba (Quercus pubescens Willd.) i vrba, (Salix sp).
Ovdje danas postoji nekoliko sela i zapuštenih kampova, situacija je puno drugačija od one od prije samo par godina kada je Buljarica bila područje sa skoro netaknutom prirodom.
Buljarica je jedna od najatraktivnijih uvala na crnogorskom primorju. Istraživanja sprovedena prije samo par godina upućivala su na to da je ova uvala nedovoljno ekonomski iskorišćena i da realna opasnost prijeti od toga da se cijeli prostor ove uvale pretvori u turistički kompleks i time unište sve njene neprocijenljive prirodne vrijednosti.
Na crnogorskom primorju nema uvale većih panoramskih vrijednosti od Buljarice. Kako Saveljić navodi: 'Sa Paštrovskom gorom u pozadini, sa koje se vidi većina crnogorske obale, i hridima u moru, ona zaista predstavlja 'divlju ljepotu' Crne Gore.Činjenica da se nalazi u srcu obalne zone, nadomak Budve, koja godišnje ostvari milione noćenja turista, i da je i dalje zadržala svoj djevičanski izgled, nikog ne ostavlja ravnodušnim. Ona može biti najbolji primjer pametnog razvoja obale, idelano komponujući turizam sa zaštitom prirode.
•Buljarica je 1968. godine zaštićena kao predio posebnih prirodnih odlika. Ovaj status dobija 4 ha plaže i to kao stanište kseromorfne vegetacije i vegetacije zaslanjenih staništa. Tada, međutim, nije bilo dovoljno podataka o drugim segmentima flore i faune.
• Početkom 2006. godine Buljarica dobija status Emerald staništa Bernske konvencije kao jedinstvena, djevičanska i biodiverzitetom bogata uvala na obali Jadrana.
•Godine 2007. Buljarica je proglašena za područje od međunarodnog značaja za boravak ptica (300 ha), prvenstveno kao gnjezdilište, zimovalište i odmorište na proljećnoj seobi ptica koje preko Jadrana dolaze iz Afrike.
• Buljarica zadovoljava tri, od devet, kriterijuma Ramsar konvencije, kao jedinstvena, rijetka i reprezentativna močvara na istočnoj obali Jadrana; stanište brojnih vrsta vodozemaca, gmizavaca i ptica, te ključno mjesto u migraciji ptica.
• U Buljarici habituje 1280 popisanih vrsta flore i faune, među kojima je puno zakonom zaštićenih vrsta.
Dr Roscheisen o Buljarici:
Buljarica kao prva destinacija održivog razvoja u Crnoj Gori
“Glavni kapital za budućnost Buljarice jeste njen predivan pejzaž sa izuzetno bogatim biodiverzitetom i kulturnim nasljeđem, posebno ističući manastir Gradište. Mještani Buljarice i obližnjeg Petrovca treba da budu ponosni na ovo jedinstveno bogatstvo. U informativne i edukativne svrhe MES studija ‘Procjena vrijednosti i prijetnje po biodiverzitet Buljarice kroz ekosistemski pristup’ na crnogorskom jeziku morala bi se podijeliti besplatno svim domaćinstvima oba mjesta. Što se tiče specifične vrijednosti Buljarice, to bi moglo postati prvo selo jugoistočne Europe, pa čak i šire, koje kao smjernicu sopstvenog razvoja uzima Konvenciju o
biološkom diverzitetu (u daljem tekstu CBD). CBD je uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama najvažniji i izuzetno poštovan međunarodni ugovor Ujedinjenih nacija. CBD snažno podstiče zajedničko učešće i uključivanje lokalnog stanovništva i nevladinih organizacija u proces odlučivanja. Konvencija ima tri glavna cilja važna za poglavlje 27 i uključivanje u EU.“
Mještani Buljarice, na svoju veliku žalost, nemaju pojma o ekološkim vrijednistima mjesta u kom habituju. Opet, sa druge strane, dobro su upoznati sa informacijom da će u njihovom mjestu, u avgustu ove godine biti održan ‘Sea Dance’ festival. Naravno da su protiv festivala! Ne zato što vole prirodu, već zato što vole svoj mir i komfor. Što je sasvim dovoljno da mogu da odluče za ili protiv. Da li ih je neko pitao da li žele festival u svom selu? Nije.
‘Sea Dance Festival’ se već petu godinu za redom održava u Budvi, ove godine će biti održan u Buljarici. Izgleda da je za razvoj turizma u ovoj opštini jako važan. Osim što maksimalno poveća broj gostiju u periodu održavanja, privredi Crne Gore donosi milione eura, kažu organizatori. Za održavanje ovog festivala potreban je prostor, široki, brisani prostor na kom se može postaviti više bina i koji može da primi hiljade i hiljade gostiju. Prostor koji nakon održanog festivala liči na ekološku katastrofu.
Pa se pitam da li je, i zašto, neophodno da jedan Emerald bude ovako silovan?
