Budvanski mališani uživali u "Ježevoj Kućici”: Teatar za djecu je najljepša igra na svijetu

Igranjem predstave “Ježeva kućica” Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice u režiji Miroljuba Mijatovića, sinoć je na sceni između crkava nastavljen dramski program XXXVIII festivala Grad teatar. Ova adaptacija kultnog djela Branka Ćopića privukla je pažnju i oduševljenje kako najmlađih tako i njihovih roditelja.

"Ježeva kućica" je književno djelo za djecu, autora Branka Ćopića, nastalo 1949. godine. Ono je jedno od njegovih najpoznatijih djela i čita se kao lektira u osnovnoj školi, definisana kao pjesma ili basna u stihu. Poruka Ćopićevog djela je da treba voljeti i cijeniti svoju kuću ili zemlju, bez obzira kakva je ona. Budvanski mališani su sa velikom pažnjom pratili dešavanja na sceni i reagovali na svaku repliku i muzičku numeru, pokazujući koliko su uživali u predstavi.

Glavni junak djela je Ježurko Ježić, vrstan lovac koji cijeni svoj skroman dom i hrabro brani svoje stavove, čak i kada se drugi rugaju. Lik Ježića tumači glumica Anđela Ilić, koja je izjavila da je srećna što je sve proteklo kako treba uprkos velikoj vrućini.

“Zaista nam je bilo super iako je bilo jako vruće, ali takva su nam sada ljeta u 21. vijeku. Ko zna šta nas tek čeka. Ja igram predstave za odrasle i predstave za djecu. Kažu da je teatar igra, a teatar za djecu je najljepša igra na svijetu koju možete da zamislite. Ovo djelo je lektira u svim školama, ima dobru i lijepu poruku, a djeca se uvijek obraduju svim ovim životinjama na sceni,” rekla je Anđela Ilić, dodajući da je osjećaj igrati pred djecom nezamjenjiv.

Bajramović: Tradicija festivala Grad teatar je izuzetno važna zbog djece koja su u Budvi već pozorišno edukovana

Likove Poštara zeka i Divlje svinje igrao je Mirza Bajramović, koji je kazao da je prvi put na festivalu Grad teatar.

“Bio sam u Budvi turistički kad sam i sam bio dijete, ali sada prvi put sa pozorišnom predstavom. Sinoć smo bili u Kotoru, sada u Budvi i najznačajnija stvar za svijet teatra je da se djeca od malih nogu uče pozorištu i da se usmjeravaju u ono što je najpotrebnije teatru, glumcima i svim pozorišnim radnicima, a to je publika. Ovaj festival je fantastična prilika da se u jeku turističke sezone iskoristi kao jedan vid turističkog potencijala i ponude. Sigurno je jedna unikatna i originalna priča, mislim da bismo i mi u Zenici mogli da prekopiramo i uradimo nešto slično, zašto da ne. Posebno kada vidimo koji je po redu festival jer to znači da je on već tradicija na koju se budvanska i crnogorska publika navikla i ne treba nikada da stane,” naglasio je Bajramović.

On je dodao da je tradicija festivala izuzetno važna zbog djece koja su u Budvi već pozorišno edukovana.

“Kada djeca imaju naviku da idu u pozorište, prvo što nauče jeste kako da se ponašaju, što je bio slučaj večeras. Druga stvar je što im je “Ježeva kućica” jako poznata, kao i svima nama koji smo odrasli uz to djelo. To je vrsta materijala koji nikada neće biti dosadan i uvijek će biti zanimljiv i djeci i odraslima. Ako malo pročačkamo ispod površine, vidimo da je Branko Ćopić dosta toga uputio i roditeljima te djece. Budvanska djeca su sjajno reagovala i odlično su pratila predstavu, učestvovala su i taj feedback je nama jako potreban i značajan. Bilo mi je prelijepo igrati uprkos vrućini, ali sve se zaboravi kad izađete na scenu i vidite kako djeca uživaju, koliko su nasmijana i koliko aplaudiraju.”

Pored Ježića, Poštara zeka i Divlje svinje, junaci predstave su i Lisica Mica/Plavi zeko (Lana Zablocki), Medo/Žuti zeko (Ermina Nišić i Adna Hasanić), Vuk/Narandžasti zeko (Adem Smailhodžić) i Puž (Abidin Čolaković).

Predstava "Ježeva kućica" donijela je radost i osmijehe najmlađima, ali i podsjetila odrasle na važnost i ljepotu očuvanja vlastite tradicije i kulturnog naslijeđa.

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti