Direktor Regionalnog vodovoda ugostio članove Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje

Direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, Josip Đurašković, sa saradnicima, je dana 1. decembra 2021. godine na vodoizvorištu Bolje Sestre ugostio članove skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koji su, u okviru svojih nadležnosti preduzeli aktivnosti u vezi sa prikupljanjem informacija o aktuelnom problemu devastacije korita rijeke Morače i ugrožavanju vodoizvorišta Bolje Sestre iz koga se vodom snabdijeva svih 6 opština Crnogorskog primorja.

Skupštinsku delegaciju je predvodio predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dragan Krapović, kao i članovi Predrag Sekulić,  Danijela Đurović, Jelena Božović, Bogdan Fatić, Suada Zoronjić, te sekretarka Odbora, Milena Kapa i savjetnica Marija Perović.

Odbor za turizam,poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje u Skupštini Crne Gore je zakazao kontrolno saslušanje ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, prof. dr Ratka Mitrovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospodina Aleksandra Stijovića i izvršnog direktora preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje DOO Budva, gospodina Josipa Đuraškovića u cilju detaljnog upoznavanja ovog Odbora sa aktivnostima i mjerama koje su nadležna ministarstva sprovela na sprječavanju dalje nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeke Morače, kao i mjerama koje sprovodi Regionalni vodovod na zaštiti i zaustavljanju daljeg pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje Sestre, te planovima koje nadležna ministarstva i ovo preduzeće namjeravaju da realizuju u narednom periodu u vezi sa rješavanjem navedenih pitanja.

Uprava Regionalnog vodovoda je, na zahtjev, članovima Odbora prije posjete dostavila detaljan izvještaj, tj. informaciju o ugroženosti izvorišta Bolje Sestre, kao i aktivnostima koje je ovo preduzeće preduzimalo na rješavanju problema pada izdašnosti izvorišta u prethodnom periodu, zajedno sa Studijom koja je za ove potrebe izrađena.

Članovi Odbora su najprije obišli šire područje druge zone zaštite izvorišta, tj. donji tok rijeke Morače gdje se vrši nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska, za koju je naučno utvrđeno da, posredno, uz klimatske promjene, u velikoj mjeri utiče na pad izdašnosti izvorišta. Takođe, delegacija je upoznata da  bilo kakve aktivnosti u okviru zaštitnih zona predstavljaju dodatni rizik od potencijalnog ugrožavanja vodoizvorišta, što se posredno može negativno odraziti i na vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja u narednom periodu.

Prilikom posjete članovi Odbora su obišli vodozahvat, laboratoriju u kojoj se vrše dnevna i periodična mjerenja i analize zahvaćene vode, kao i mašinsko postrojenje za proizvodnju vode na Boljim Sestrama, gdje su ih direktor Đurašković i tehnički direktor Ivan Špadijer, sa saradnicima, dodatno informisali o istorijatu, tehničkim karakteristikama i načinu funkcionisanja sistema, nadzoru i kontroli distribucije,  izazovima sa kojima se suočava Regionalni vodovod uslijed pada izdašnosti izvorišta, kao i podacima iz studije Monitoringa i zaštite izvorišta Bolje Sestre (konzorcijum Geoprojekt, a u okviru koje se sprovode dodatni naučno-istražni radovi i ispitivanja za utvrđivanje razloga pada izdašnosti i preciznog definisanja granica slivnog područja i III zone zaštite izvorišta, kao i planovima za prevazilaženje ovog rizika u poslovanju. Takođe je u živom dijalogu iscrpno odgovoreno na sva dodatna pitanja koja su članovi Odbora postavili prilikom obilaska.

Na kraju je delegacija pogledala prezentaciju o aktivnostima Regionalnog vodovoda na rješavanju problema ugroženosti vodoizvorišta Bolje Sestre i planovima o izgradnji postrojenja na Boljim Sestrama za prečišćavanje dodatnih količina vode koje bi se zahvatale iz neposrednog okruženja izvorišta, kako bi se prevazišao potencijalni rizik od nedostatka vode za snabdijevanje Crnogorskog primorja, a posebno tokom ljetnje sezone.

Članovi Odbora su izrazili spremnost da se u okviru svojih nadležnosti maksimalno angažuju oko svih pitanja od značaja za dalji opstanak regionalnog sistema za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja i pruže punu podršku Regionalnom vodovodu, kako bi se u najkraćem roku otklonili svi faktori i rizici koji mogu imati dalekosežne posljedice po poslovanje ovog preduzeća, a time i po cjelokupni privredni razvoj Crne Gore, koji se u velikoj mjeri oslanja na investicije u turizmu, kao i prihode od ove privredne grane, koji čine 25 % BDP-a Crne Gore.   

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti