Dokumentarna izložba "Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću" u Petrovcu na Moru

U petrovačkom Spomen-domu "Crvena komuna", tačnije, u dvije sale u prizemlju Galerije "Marko Krstov Gregović", do marta postavljena dokumentarna izložba "Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću", autorke mr Stanke Janković Pivljanin.

Izložba je, u okviru programa obilježavanja Dana opštine Budva, u Petrovcu na Moru otvorena 23. novembra 2024. godine, u  saradnji nosioca projekta (Društvo za kulturni razvoj "Bauo") i partnera (JU Narodna biblioteka Budve) s domaćinom prostora u kojem se izložbeni panoi prezentuju (JU Muzeji i galerije Budve).

Stanka Janković Pivljanin (Kotor, 1979) diplomirala je i završila postdiplomske studije na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je prijavila i doktorsku disertaciju o književnom opusu Stjepana Zanoviću. Bavi se arhivskim istraživanjima, proučavanjem književnosti i kulture na Primorju, kao i fenomenom karnevala. Uredila je više monografskih izdanja iz kulturne istorije, za koje je i nagrađivana (ULUPUDS-ovom nagradom i nagradom Presad mudrosti). Autorka je projekta "Dani Mula", koji je imao za cilj da ispita i valorizuje kulturno nasljeđe ovog malog mjesta, kao i izložbi "Maurović se vraća doma" i "Utisnuto pamćenje: tragom ćiriličke knjige iz Riznice SPC u Kotoru". Živi na relaciji Beograd–Kotor.

Autorka izložbe u pratećem katalogu izložbe zapisuje, pored ostalog: "U okviru projekta prikazani su i rezultati dugogodišnjih istraživanja autorke, rađenih u cilju izrade doktorske disertacije o Stjepanu Zanoviću, prijavljene na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Obimna građa koju je autorka prikupila istražujući u Stjepanovoj rodnoj Budvi, u Kotoru i Amsterdamu otkrila nam je obilje novih informacija o ovom čuvenom budvanskom avanturisti i književniku iz druge polovine XVIII stoljeća, ali i o njegovoj porodici, potvrdila ili dopunila stara saznanja, ali i pružila nove, zanimljive uvide i u njihove privatne živote i u vrijeme i okolnosti u kojima su živjeli i stvarali. Obrada arhivske građe i prepiske podrazumijevala je ne samo raščitavanje i prevod preko 1000 dokumenata već i istraživanje okolnosti i ličnosti koje se u njima pominju, traženje smisla i veza među pojedinim pismima, razumijevanja konteksta i međusobnih odnosa ličnosti o kojima je riječ i ona će svakako trajati još neko vrijeme. Za ovu priliku javnosti će biti predstavljen jedan dio značajnih dokumenata (Stjepanovih ličnih pisama, stranica iz onovremenih njemačkih, francuskih, italijanskih časopisa i enciklopedija, naslovnica knjiga, arhivskih dokumenata, izvoda iz matičnih knjiga...), koje su prevele Bojana Anđelković (s francuskog jezika) i moja malenkost (s italijanskog). Izložba i katalog najavljuju monografiju, skrećući pažnju na tematske cjeline koje će u njoj biti podrobnije predstavljene i propraćene originalnim dokumentima, njihovim transkripcijama i prevodima, kao i na nekoliko zanimljivih uvida i zaključaka. Najprije, uporedo sa svjedočanstvima o trgovačkim malverzacijama, neuspjelim poduhvatima i dugovima koji su ga pratili na svakom koraku, gotovo je nevjerovatno u kojim se visokim, tačnije, najvišim evropskim krugovima Stjepan kretao i kakav je utisak ostavljao – bio je prepoznat kao galantan gospodin, rijetkih manira, izuzetno uglađene spoljašnjosti, erudita, čovjek od pera, uomo di spirito, talentovan književnik i dobročinitelj. Taj dio njegove ličnosti do sada je bio manje poznat i potrudićemo se da ga valjano dokumentujemo."

Koordinator projekta, mr Dušan Medin, izvršni direktor Društva "Bauo", o projektu je napisao: "U pitanju je kompleksan višegodišnji i višemedijalni projekat, sastavljen iz nekoliko ključnih segmenata: istoimene dokumentarne izložbe, obimnog pratećeg kataloga i naučne monografije. Njima su prethodila opsežna istraživanja domaće i strane literature, arhivskih i bibliotečkih fondova u Crnoj Gori i inostranstvu (Amsterdam, Venecija), kao i dostupnih digitalnih/internet kolekcija pisane građe. Autorka cjelokupnog projekta je Stanka Janković Pivljanin, master filologije i doktorantkinja nauke o književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, rođena Kotoranka (Muljanka) i istraživačica širokog interesovanja o temama iz književne i kulturne istoriografije istočne obale Jadrana, naročito srednjovjekovne i novovjekovne Boke Kotorske. Upravo je književno stvaralaštvo Stjepana Zanovića predmet njene doktorske disertacije, koju radi pod mentorstvom prof. dr Snežane Milinković i prof. dr Nenada Nikolića u Beogradu. Kao producenti ovog projekta odlučili smo pružimo doprinos baštitenju i memorijalizaciji sjećanja na jednu krajnje neobičnu ličnost paštrovskog, budvanskog, ali i mnogo šireg prostora, neizostavnog člana "sazvežđa evropskoh pustolova" XVIII stoljeća – pisca, filozofa, političara, falsifikatora i pustolova Stjepana Zanovića (1751–1786). Ali i mnogo više od toga: da se o Zanoviću objedini što je moguće više pisanih izvora, u prvom redu njegovih autografa, ali i pisama koja je primao i onovremenih zapisa o njemu, te prevrednuju njegova zanimljiva biografija, opsežna bibliografija i rukopisna zaostavština."

Za više informacija o projektu "Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću", preporučujemo katalog ove izložbe (dostupan na internet linku), kao i dvije TV emisije "Amfiteatar" RTV Budva (YouTube link 1, YouTube link 2), posvećene ovoj interesantnoj istorijskoj ličnosti, njegovom obimnom djelu i širim društveno-političkim prilikama u kojima je Zanović živio i stvarao.

Izložba je segment šireg istoimenog projekta Društva za kulturni razvoj "Bauo", koji se realizuje uz finansijsku podršku Turističke organizacije Budva putem ranijeg Javnog poziva za raspodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti