Međutim, duhove je, mnogo više u hrvatskoj, nego u našoj javnosti, podigla najava raspisivanja tendera od strane crnogorske Vlade o istraživanju nafte i gasa u jadranskom podmorju.
Na tenderu se prijavilo čak 24 kompnije, a kome će posao biti povjeren, znaće se u februaru naredne godine.Na listi su 24 kompanije, među kojima je i nekoliko velikih globalnih “igrača” kao što su “Statoil Asa” iz Norveške, “Exxon Mobile” iz SAD-a, “Nippon Exploration” iz Japana, te ENI i “Edison” iz Italije. Od kompanija iz regije javio se “NIS Gazprom Neft” sa sjedištem u Srbiji, “Hellenic” iz Grčke i hrvatska Ina, inače najveći opskrbljivač Crne Gore naftom.
Hrvatski mediji komentarišu da tender crnogorskog Ministarstva ekonomije u prvi plan stavlja pitanje “ko će, gdje i kako istraživati ako morska granica dviju država nije definisana i u privremenom je režimu je već 10 godina, odnosno od 2003, kada je sporazum potpisao tadašnji ministar spoljnih poslova Hrvatske Tonino Picula”.
Iako granica na Prevlaci po tom sporazumu već dugo funkcioniše, pojednostavljeno rečeno, tako da Hrvatska kontrolše kopno, a Crna Gora more, najavljeni tender je uzbudio "političke duhove" u Hrvatskoj.
Podseća se da su prije nekoliko dana predstavnici opozicione Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) iz Dubrovačko-neretvljanske županije Branko Bačić i Nikola Dobroslavić sazvali konferenciju za novinare da bi izrazili svoje neslaganje s istraživanjima nafte i gasa prije nego što se tačno ne precizira južna granica Hrvatske.
Nihov nastup u javnosti otvorio je potom mnoga pitanja među kojima je, kako se navodi, sumnja da se bogata nalazišta gasa i nafte nalaze tačno na granično neriješenom području koje je, kažu HDZ- ovci, veličine Korčule, ali i pitanje mogu li se nafta i gas eksploatisati zajedno, kako je to uobičajeno u svijetu, pa ugovorno izbeći granični problem.
Profesor Igor Dekanić, jedan od od vodećih hrvatskih stručnjaka za naftu, na to je odgovorio da nije stručnjak za pitanja granice, ali svejedno, kaže, ne vidi problem privremenog rešenja granica kad se, kako kaže, u svetu saradnja na istraživanju i eksploataciji energenata odvija i na mnogim granično neriješenim područjima, pa kompanije država koje se inače ne slažu oko crta razgraničenja zajedno troše desetine miliona dolara na istraživanju ili eksploataciji.
